Page 35 of 123

Odg: Filozofija prava

Posted: 30 Dec 2011, 15:56
by JACILIY
Da li se moze izaci na ovaj ispit ako nije ociscena godina? Znam da u decembru nije moglo,ako neko nesto plss javite..

Odg: Filozofija prava

Posted: 31 Dec 2011, 02:20
by Soap
Lucky Strike,hvala na inform. :)

Odg: Filozofija prava

Posted: 04 Jan 2012, 13:03
by mina**
mislim da je ass na samom pocetku jasno rekao da ce biti esejska 2 koja se odnose na filozofe i ostalo dopuni i zaokruzi

Odg: Filozofija prava

Posted: 06 Jan 2012, 10:39
by dijana86
jel ispit  11-tog ili kasnije kako kolega pise

Odg: Filozofija prava

Posted: 06 Jan 2012, 12:55
by Lucky Strike
Druga parcijala je 13-tog. Ovo je zvanično. Izbačen je i spisak grupa :

A-Đ 9:30
E-Lj 10:15
M-Ž 11:00

Odg: Filozofija prava

Posted: 06 Jan 2012, 14:04
by dijana86
hvalaaaa punoooo:)

Odg: Filozofija prava

Posted: 12 Jan 2012, 23:01
by fani
Moze li se izaci na ispit ako nije cista treca? Da li neko ima te grupe pitanja? Iz koje knjige treba uzeti pojam politike, jer ga nema u skripti, i odakle prosiriti filozofa L.L.Fuler -dvije moralnosti? Ako neko zna, molim vas pomozite:) Unaprijed hvala

Odg: Filozofija prava

Posted: 12 Jan 2012, 23:19
by Lucky Strike
Evo ti Fuller opširnije :
DVIJE MORALNOSTI

Moralnost dužnosti i aspiracije.
Moralnost dužnosti polazi sa dna ljudskog dostignuća, a moralnost aspiracije sa vrha. Moralnost dužnosti postavlja osnovna pravila bez kojih društveni poredak ne može ostvarivati svoju svrhu. Dakle radi se o pravilima prema kojim bi se osoba morala ponašati. S druge strane, principi moralnosti aspiracije više predstavljaju generalnu ideju savršenstva kome treba težiti, nego nekih fiksnih pravila. Moralnost aspiracije nema vezu sa pravom, jer nema načina pomoću kojeg bi pravo moglo prinuditi čovjeka da živi u skladu sa vrlinama za koje je sposoban tj. da živi u skladu sa idejom savršenstva.

Moralna skala. Između moralnosti dužnosti na dnu i moralnosti aspiracije na vrhu, kao krajnjih tačaka može se zamisliti jedna vrsta skale. Negdje na toj skali postoji granična linija koja dijeli dužnost od aspiracije Različita su mišljenja u vezi sa mjestom te granične linije. Mišljenja koja se mogu nazvati moralističkim nastoje granični indikator pomjeriti naviše i time proširiti područje dužnosti. Određivanje gdje treba da prestane dužnost je jedan od najtežih zadataka društvene filozofije.

Rječnik morala i dvije moralnosti. Pojam vrijednosti je srodan moralnosti aspiracije. Sokrat je poistovjetio vrlinu sa znanjem. Međutim, on je govorio o tome kao moralnosti aspiracije. Pokušavao je da dovede ljude do toga da uvide i shvate kako je život dobar da bi težili da ga postignu. Danas kod nas riječ vrlina je postala potpuno izjednačena sa moralnošću dužnosti.

Marginalna korisnost i moralnost aspiracije. Moralnost dužnosti svog najbližeg srodnika nalazi u pravu dok moralnost aspiracije stoji u najtješnjoj vezi sa estetikom.

Reciprocitet i moralnost dužnosti. Dužnosti kako moralne tako i pravne mogu nastati iz razmjene, npr. razmjene obećanja. Međutim, ne potiču sve dužnosti iz izričite razmjene. Da bi se utvrdila srodnost između dužnosti i razmjene potreban nam je treći član, posredujući princip. On se nalazi u odnosu reciprociteta. Postoje tri uslova za optimalnu efikasnost pojma dužnosti:
1. Odnos reciprociteta mora da prostiče iz voljne saglasnosti strana na koje neposredno djeluje,
2. Recipročno izvršenje stranaka mora u nekom smislu da bude jednako po vrijednosti,
3. Odnos dužnosti mora u teoriji i praksi biti reverzibilan.

Lociranje indikatora na moralnoj skali. Ako moralnost dužnosti na moralnoj skali dosegne naviše može prigušiti inspiraciju. Ako moralnost aspiracije izvrši invaziju na području dužnosti, ljudi mogu početi da vagaju i kvalifikuju svoje obaveze po ličnim standardima.

Nagrade i kazne predstavljaju konačnu manifestaciju razlike između moralnosti dužnosti i moralnosti aspiracije. Treba naglasiti da postoji velika razlika u procedurama za izricanje kazni u odnosu na one kojima se dodjeljuju nagrade. Kazne se najčešće izriču u strogim formalnim procedurama, za razliku od dodjele nagrada koje podrazumijevaju manje kontrolisane metode odlučivanja. Razlog tome između ostalog je i činjenica da se za odstupanje od zadovoljavajućeg ponašanja, koje podliježe kazni, mogu primijeniti objektivniji standardi nego za ponašanja koja dostižu savršenstvo.

Odg: Filozofija prava

Posted: 12 Jan 2012, 23:24
by fani
Hvala Lucky Strike.

Odg: Filozofija prava

Posted: 13 Jan 2012, 19:03
by Lucky Strike
1) Pod kojim uslovima se mogu derogirati prava iz Pakta o građanskim i političkim pravima (ondje stoje tri kolone - zaštita javnog poretka, javnog morala i općeg blagostanje) - jel tačan ovo odgovor
2) Za šta se koriste Ženevske konvencije?
3) Konvencija o genocidu uvela je mogućnost suđenja pred? (Međ. sud pravde?)
4) Nabroj međ. instrumente za zaštitu ljudskih prava? ( Mogu li tu da se nabrajuje one konvencije o rasnoj diskriminaciji, genocidu itd.)

Može pomoć?


- Zanimljivo da niko od ovih što su juče radili Filozofiju, ne zna odgovore na ova pitanja. Baš ste kolegijalni, svaka čast ;)