Evo kolega
*VRIJEDNOSNI PAPIR KAO ISPRAVA-Je isprava kojom se njen izdavatelj obavezuje da ispuni obavezu na toj ispravi njenom zakonitom imatelji
*V.P. KAO PRAVNI POSAO-Je jednostrani p.p. kojim se njegov izdavatelj obavezuje izvrsiti odredjenu cinidbu u njemu nazocnom ovlasteniku.
*V.P.KAO STVAR-Je i stvar podobna da bude objektom stvarnih prava npr.prava vlasnistva i zaloznog prava.
-Imamo Prava Iz Papira(nacelo inkorporacije vlada, najcesce imovinsko, obv pravo, trazbina, pripada onome kome pripada i pravo na papir) i Pravo Na Papir(stvarno pravo,pr.vlasnistva,zalozno pravo ili npr.pravo koristenja).
*Lgitiman iz papira je onaj kome pripada i pravo na papir.
*U V.P. ubrajamo:mjenice,cekove,trg.upitnici,teretnicu, obveznicu,policu osiguranja,skladisnicu,dionicu,blag.zapis...
U V.P.ne spadaju isprave koje sadrze neko drugo a ne imovinsko pravo(npr.uvjerenja, svjedodzbe..), a ni isprave kojima se samo dokazuje postojanje nekog imovinskog prava (npr.zaduznica..), ni banknote,biljezi,postankske marke takodjer nisu V.P nego sredstva placanja.
*LEGITIMACIJSKI PAPIRI-Isprave cijim je donosenjem njihov imatelj ovlasten zahtijevati od izdavatelja isprave u njima sadrzanu obavezu.
*LEGITIMACIJSKI ZNACI-Garderobni i sl znaci koji se sastoje od komada papira ili dr.materijala, na kojima je obicno utisnut neki broj ili je naveden br predanih predmeta a sluze samo da pokaze da je vjerovnik u obveznom odnosu pri cijem nastanku su izdani.
BITNI SASTOJCI V.P:
-1-naznaka vrste V.P
-2-ime izdavatelja(trasanta)
-3-naznaka korisnika(remitenta)
-4-obaveza izdavatelja
-5-mjesto i datum izdavanja V.P.
-6-potpis izdavatelja
DIOBA V.P.
1.PREMA INKORPORIRANOM PRAVU
a)Obveznopravni-V.P. sadrze odredjenu tradzbinu koja pripada imatelju prava (ovlasteniku) prema duzniku
b)Stvarnopravni-V.P. koji inkorporiraju neko stvarno pravo kao npr.pravo vlasnistva
c)Korporacijski-V.P.sadrze pravo neke osobe na clanstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u nekoj pr.osobi, korporaciji.
2.PREMA NACINU ODREDJENJA KORISNIKA.(najznacajnija)-Znacaj-u pogledu mogucnosti i nacina prenosa V.P.:
a)Papiri na ime-stedna knjizica, polica osiguranja, pa i mjenica i cek pod uvjetom da im se doda tzv.rekta klauzula(koja glasi-"ne po naredbi") kojom se oduzima mogucnost prenosenja indosamentom, sto je inace odlika papira po naredbi.Nacin prenosenja ovih papira jeste cesija.Nemaju karakteristiku brzog prenosenja i imaju manje gospodarsko znacenje.
b)Papiri po naredbi-V.P. u kojima je ovlastenik osoba koja je poimenacno odredjena ali i svaka druga koju ona svojom naredbom odredi.Bitno je imenovanje ovlastenika i to pravo odredjene osobe kao ovlastenika konstituira izdavatelj papira unosenjem u papir klauzulu "po naredbi".Ovdje imamo laku cirkulaciju i sigurnost.Za legitimaciju je potrebno-1-drzanje papira i -2-da imatelj papira dokaze neprekinuti niz indosamenata.Vrste indosamenta:
---Puni-sadrzi sve elemente
---Bjanko-izostavlja prva 2 elementa
---Rekta-klauzula kojom se zabranjuje indosataru da papir prenosi indosamentom cime je prenosi cesijom i transformira u papir.
3.PAPIRI NA DONOSITELJA-V.P.kod kojih je korisnik svaki donositelj papira.Ovi papiri pretezno su obveznopravni a cinidba moze biti novcana ili nenovcana.Za legitimaciju je dovoljno drzanje papira.
AMORTIZACIJA V.P.
* -II- sudski ponistaj isprave.Provodi se u vanparnicnom postupku na prijedlog ovlastenika u slucaju gubitka, kradje, unistenja,ostecenja i uopce nestanka V.P.
*Amortizacioni postupak provodi nadlezni sud i sastoji se u tome sto on, nakon sto mu je predlagatelj ucinio vjerovatnim postojanje papira, oglasom u sluzbenom glasilu poziva onoga ko posjeduje papir da ga u odredjenom roku pokaze sudu.Kod nas je za mjenicu i cek 30 dana.Ako se u tom roku niko ne javi, sud ce V.P. oglasiti ponistenim s tim da ta odluka zamjenjuje V.P. dok se ne izda novi.Ali, ako se u tom roku neko javi i prema mu V.P, sud obustavlja postupak a papir urucuje korisniku: Medjutim, ako ta osoba koja se javi, ne zeli predati papir sudu, sud ce obustaviti postupak a predlagatelja upucuje na parnicu radi utvrdjivanja kome pripada pravo (vlasnistva) na papir.
MJENICA
-II-Je V.P. na odredjenu sumu novca koji svom imatelju daje pravo da tu svotu naplati od osobe koja je u njoj oznacena kao duznik.To je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi da korisniku mjenice(remitentu)isplati odredjenu svotu novca ili se njime obavezuje da ce sam izvrsiti tu isplatu.
Karakteristike:
a) V.P. po naredbi
b)Novcani obligacioni V.P.(trazbina u novcu)
c)Prezntacijski V.P.(vjerovnik duzan prezentirati mjenicu duzniku da bi ostvario u njoj sadrzano pravo)
d)Papir javne vjere (Prema nacelu formalne istine koje vrijedi za mjenicu, smatra se istinitim ono sto je na mjenici napisano pa se trece osobe, koje postupaju u dobroj vjeri,mogu u to pouzdati. Bona fide stjecatelju ne mogu se stavljati prigovori iz osnovnog posla iz kojeg je mjenica potekla)
[quote="slaatkicaa"]
@KENAN
Općenito o punovlašću
Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. Volju moze ocitovati direktno sama stranka koja sklapa pravni posao, ali volju za nju moze ocitovati i neko treci. Taj treci zove se
zastupnik.
Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga.. Sa gledista naloga to su: nalogodavac i nalogoprimac, sa gledista punomoci: opunomocitelj i punomocnik.
Vrste punovlašća
1: SPRECIJALNO PUNOVLAŠĆE - daje se za odredjeni pravni posao. Daje se za preuzimanje mjenicne radnje, sklapanje ugovora o jamstvu, o nagodbi, o izabranom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade.
Poslovni punomocnik treba imati specijalnu punomoc za otudjivanje ili opterecenje nekretnine, preduzimanje mjenicne obaveze ili obaveze jamstva, uzimanje zajma i vodjenje spora. U navedenim slucajevima
mora postojati specijalna punomoc a u drugim se
moze dati.
2: GENERIČKO PUNOVLAŠĆE - je ono koje se zakljucuje odjednom za sklapanje cijele vrste pravnih psolova.
3: GENERALNO PUNOVLAŠĆE -je ono po kojem zastupnik daje ovlast da zakljucuje sve vrste poslova koja se ticu opunomocitelja. Imamo ogranicenu ( sko punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako se postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni) i neogranicenu punomoc (npr. uputa s kim se sklapa pravni posao, uputa o mjestu, vremenu uspunjenja neke obaveze itd).
Sve takve upute su interne i ne djeluju prema trecim osobama.
Opunomocitelj moze u svako doba opozvati punomoc i za to se ne trazi nikakav poseban oblik.
Sto se tice oblika punomoci vrijedi odredba da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje tog ugovora.
Prekoračenje ovlašćenja
Osnovno je pravilo da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlascenja kao i u granicama uputa koje mu je dao opunomocitelj. Prekoraci li punomocnik svoja ovlascenja, opunomocitelja ne obavezuje tako sklopljeni pravni posao, osim ukoliko ga naknadno odobri (ratihabitacija). Ako nema odobrenja smatra se da je odobrenje odbijeno.
Ako druga strana nije znala za prekoracenje niti je morala znati, ona moze izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje zakljucenom ugovoru, a druga znala nije znala niti je morala znati za prekoracenje ovlascenja,tada joj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu.
Prava i dužnosti stranaka
Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primljenim uputama. Od naloga moze odstupiti samo uz saglasnost opunomocitelja, pa cak i ako to po njegovom misljenju nalazu interesi opunomocitelja.
U svim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem vec poslovodjom bez naloga. Imat ce pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu sa potrebama i interesima opunomocitelja. U protivnom sve obaveze koje je preuzeo i troskovi padaju na njegov teret.
U nacelu, punomocnik je duzan nalog obaviti osobno ili uz dopustenje opunomocitelja da povjeri nekom drugom npr odvjetnickom pripravniku).
Punomocnik je duzan na zahtjev opunomocitelja podnijeti izvjestaj o stanju poslova i racun odmah predati opunomocitelju.
Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako ugovorom nije iskljucena ta mogucnost ili tako proizilazi iz prirode medjusobnog odnosa. Visina naknade odredjuje se ugovorom.
Opunomocitelj je punomocniku duzan nadoknaditi troskove koje je on ucinio za izvrsenje naloga.
Duznost je opunomocitelja da preuzme obaveze koje je ovaj uzeo na sebe obavljajuci posao.
Orestanak ugovora o punovlašću
Ugovor prestaje:
*izvrsenjem naloga
*istekom roka na koji je zakljucen
*odustankom opunomocitelja
*otkazom punomocnika
*smrcu punomocnika, a smrcu opunomocitelja ako je tako ugovoreno
*prestankom psotojanja, ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe
*stecajem i lisenjem (potpunim ili djelimicnim) poslovne sposobnosti opunomocitelja ili punomocnika.
(Kad ugovor prestane na neki od ova tri gore zadnja navedena slucaja, nalog prestaje
u casu kad punomocnik sazna za neki od tih dogadjaja.)
*opozivom punomoci.
Eto, nije bas da je ukratko ali eto dovoljno je procitati jednom eventualno dva puta. Lagano je
[/quote]
Mene zanima da li se danas na ispitu gledalo prisustvo na vjezbama, odnosno jel izbacivala evo striktno vanredne koji joj nisu dolazili?
