PFSA: Sekularna država na Balkanu -izborni predmet
-
Lucky Strike
- Posts: 494
- Joined: 21 Feb 2009, 23:18
Ja ne znam šta vi očekujete. Dvije osobe su mi se javile na pm da mi pošalju radove. Očekujete skriptu? Samo vi sjedite i očekujte...
Last edited by Lucky Strike on 26 May 2012, 11:36, edited 1 time in total.
ali nisu za sve teme urađeni seminarski...znam da sam bila na casu kada je prof. dijelio teme i da su mnoge preskocene, jer niko nije bio zainteresovan, a prof nije inzistirao nego su studenti birali ono što žele...a onda je prof obrađivao one teme koje nisu uzeli studenti...
-
MarcusTulliusCicero
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
Skripta je postavljena na: http://:cenzura:/dokumenti/?did=530
A neke postove sam obrisao, pa ću opet citirati pravila foruma:
Zabranjeno je javno na forumu tražiti da Vam neko putem e-maila ili na neki drugi način zakone, skripte i druge dokumente.
Zabranjeno je javno na forumu razmjenjivati zakone, skripte i druge materijale putem file sharing servisa (rapidshare, megaupload i sl.)
Sve što imate, šaljete na info@:cenzura: da bi se postavilo u bazu dokumenata i bilo dostupno svima.
A neke postove sam obrisao, pa ću opet citirati pravila foruma:
Zabranjeno je javno na forumu tražiti da Vam neko putem e-maila ili na neki drugi način zakone, skripte i druge dokumente.
Zabranjeno je javno na forumu razmjenjivati zakone, skripte i druge materijale putem file sharing servisa (rapidshare, megaupload i sl.)
Sve što imate, šaljete na info@:cenzura: da bi se postavilo u bazu dokumenata i bilo dostupno svima.
Ljudi, moram da ispravim prvo pitanje iz skripte, nepotpuno je. Ovo bi trebao biti kompletan odgovor na to pitanje:
1. DEFINIŠITE POJMOVE ''SEKULARIZAM'', ''SEKULARIZACIJA'', ''SEKULARNA DRŽAVA'', ''LAICIZAM''
SEKULARIZAM – Osnov riječi - lat. saeculum – ovaj svijet, ovdje i sada; izam – pogled na svijet; ideologija. Sekularizam je pogled na svijet koji se bazira na uvažavanju ovog svijeta. To znači da je život uređen bez religijskog upliva, vjera odvojena od društvenih poslova, a u političkom smislu znači isključivanje vjere iz vlasti i uprave. Suprotnost je vjerskim idejama, koje se baziraju na budućem svijetu. Pravna definicija religije (USA) – tri uslova da nešto bude religija:
1. da je učenje sveobuhvatno (cjelinu ljudskog života)
2. da učenje adresira temeljna pitanja ( porijeklo svijeta, čovjeka, budućnost...)
3. da postoje vanjski znaci učenja (obredi; svećenstvo i učenjaci; neobavezno posjedovanje svetih tekstova)
Cijeli srednji vijek Crkva je kontrolisala svaki aspekt života, te se kao reakcija na to razvila sekularna logika u zapadnjačkoj filozofiji, koja se počinje ispoljavati kao ideologija u kasnom srednjem vijeku (17.st.), kada se Katolička crkva borila za investituru (dijeljenje službe ili prava na zemljište ).
Pojavom industrijske revolucije krajem 18.st. i pojavom Francuske revolucije stvoreni su uvjeti za provođenje procesa koji je proistekao iz ideje sekularizma.
SEKULARIZACIJA – je proces u kojem religijska svijest, aktivnost i institucije gube moć (socijalnu važnost) u savremenom životu; slabi uticaj religijskog načina mišljenja i odnosa prema svijetu.
Također, sekularizacija znači i oduzimanje crkvenih imanja i njihovo prevođenje u državne, što je vršeno u vrijeme reformacije i francuske revolucije. Svrha sekularizacije je ograničenje zloupotrebe vjerskih dogmi u društvenom i državnom životu. Suprotnost sekularizaciji je klerikalizacija (proces u kome određena društvena oligarhija želi iskoristiti vjerske dogme u svrhu zemaljskih ciljeva, prije svega vlasti i vladanja nad ljudima).
Sekularizacija je ugrađena u temelje svih zapadnih liberalnih demokratija.
Izraz sekularizacija je prvi put zabilježen 1734. godine u djelu Johanna Gottfrieda von Maierna.
Proces sekularizacije je karakterističan za zapadni svijet i počinje razvoj u 13. st, a nastavlja se u vrijeme renesanse (15. i 16. stoljeće). Proces je masovno raširen krajem 18 stoljeća, u vrijeme Francuske revolucije 1789.god., te razvojem modernog svijeta i industrijalizacijom. Do tada je imao politički smisao, koji razvojem prerasta u društveno-filozofski smisao, da bi u 20.st. postao društveno-sociološki proces. Nakon II svjetskog rata proces sekularizacije se veoma brzo širi.
SEKULARNA DRŽAVA – je jedan od modela državnog uređenja odnosa religijskog i političkog autoriteta. Odnosi se na status države – država koja nije vjerska, koja je svjetovna. Država je vjerska kada se zasniva, štiti ili propagira vjersko učenje (negativna definicija- Aristotel). Sekularna država je država koja garantuje pojedinačnu i kolektivnu slobodu religije, koja se prema pojedincima odnosi kao prema građanima bez obzira na njihovu religiju, i koja nije ustavno povezana ni sa kakvom religijom, niti nastoji da promoviše religiju, ili se miješa u nju. Sekularnim državama se ne smatraju države koje favorizuju ateizam kao vrstu uvjerenja, ili vrše progone ili diskriminaciju na osnovu religije ili uvjerenja. Tri elementa koji čine jednu državu sekularnom:
1. Princip slobode religije (u okviru ljudskih prava su zagarantovana puna vjerska prava)
2. Princip građanstva nevezanog za religiju ili uvjerenje (status građana nije vezan za religiju, vjerska pripadnost nije pravno relevantna)
3. Princip odvajanja religijskih zajednica od države (odvajanje religije i političkog autoriteta)
Država koja je utemeljena ovim principima, bitno utiče na načine i obim prisutnosti i institucionalizacije religije u okvirima sekularne države.
Historijski, ovaj model se javlja u modernoj svjetskoj historiji nakon građanskih revolucija.
Sekularne države pojavile su se u dvije različite geografske i kulturne cjeline – katoličkoj Francuskoj i zemljama protestantske kulture (npr. SAD). U njima su razvijene različite varijante sekularne države. Prva muslimanska zemlja koja se opredijelila za ovakvo državno uređenje je bila Turska 1924.g., nju je slijedila Albanija 1928.g., a zatim u periodu od 1922.-1928.muslimanske republike centralne Azije koje su bile u okviru bivšeg Sovjetskog saveza.
LAICIZAM – Pojam laičnost (laïcité) francuskog je porijekla, a izveden je iz grčke riječi laos – puk.
Laicizam predstavlja uređenje društva koje teži da se izvjesne službe, položaj i društvene djelatnosti oslobode ideološkog uticaja i uprave crkve i učine dostupnim svim građanima, pa i neprosvećenima (laicima – osobama koje nisu svećenici, nemaju teološko obrazovanje). Pogrešno je svoditi laičnost isključivo na agnosticizam ili ateizam. Laička država je svjetovna, a ne konfesionalna, ali se istovremeno, poštuje sloboda religije ili uvjerenja. Oni koji se zalažu za laicizam smatraju da on dovodi do nesmetanog razvoja društva, i da je laicizacija jedan od glavnih aspekata pripreme za slobodu i jednakost prava. Laicizam je institucionalizovan u francuskom Zakonu iz 1905.g., koji se po prvi put u Evropi zalagao za odvajanje Crkava od države. Nijedna politička ili religiozna vlast ga ne dovodi u pitanje, iako ga svi ne tumače na isti način.
1. DEFINIŠITE POJMOVE ''SEKULARIZAM'', ''SEKULARIZACIJA'', ''SEKULARNA DRŽAVA'', ''LAICIZAM''
SEKULARIZAM – Osnov riječi - lat. saeculum – ovaj svijet, ovdje i sada; izam – pogled na svijet; ideologija. Sekularizam je pogled na svijet koji se bazira na uvažavanju ovog svijeta. To znači da je život uređen bez religijskog upliva, vjera odvojena od društvenih poslova, a u političkom smislu znači isključivanje vjere iz vlasti i uprave. Suprotnost je vjerskim idejama, koje se baziraju na budućem svijetu. Pravna definicija religije (USA) – tri uslova da nešto bude religija:
1. da je učenje sveobuhvatno (cjelinu ljudskog života)
2. da učenje adresira temeljna pitanja ( porijeklo svijeta, čovjeka, budućnost...)
3. da postoje vanjski znaci učenja (obredi; svećenstvo i učenjaci; neobavezno posjedovanje svetih tekstova)
Cijeli srednji vijek Crkva je kontrolisala svaki aspekt života, te se kao reakcija na to razvila sekularna logika u zapadnjačkoj filozofiji, koja se počinje ispoljavati kao ideologija u kasnom srednjem vijeku (17.st.), kada se Katolička crkva borila za investituru (dijeljenje službe ili prava na zemljište ).
Pojavom industrijske revolucije krajem 18.st. i pojavom Francuske revolucije stvoreni su uvjeti za provođenje procesa koji je proistekao iz ideje sekularizma.
SEKULARIZACIJA – je proces u kojem religijska svijest, aktivnost i institucije gube moć (socijalnu važnost) u savremenom životu; slabi uticaj religijskog načina mišljenja i odnosa prema svijetu.
Također, sekularizacija znači i oduzimanje crkvenih imanja i njihovo prevođenje u državne, što je vršeno u vrijeme reformacije i francuske revolucije. Svrha sekularizacije je ograničenje zloupotrebe vjerskih dogmi u društvenom i državnom životu. Suprotnost sekularizaciji je klerikalizacija (proces u kome određena društvena oligarhija želi iskoristiti vjerske dogme u svrhu zemaljskih ciljeva, prije svega vlasti i vladanja nad ljudima).
Sekularizacija je ugrađena u temelje svih zapadnih liberalnih demokratija.
Izraz sekularizacija je prvi put zabilježen 1734. godine u djelu Johanna Gottfrieda von Maierna.
Proces sekularizacije je karakterističan za zapadni svijet i počinje razvoj u 13. st, a nastavlja se u vrijeme renesanse (15. i 16. stoljeće). Proces je masovno raširen krajem 18 stoljeća, u vrijeme Francuske revolucije 1789.god., te razvojem modernog svijeta i industrijalizacijom. Do tada je imao politički smisao, koji razvojem prerasta u društveno-filozofski smisao, da bi u 20.st. postao društveno-sociološki proces. Nakon II svjetskog rata proces sekularizacije se veoma brzo širi.
SEKULARNA DRŽAVA – je jedan od modela državnog uređenja odnosa religijskog i političkog autoriteta. Odnosi se na status države – država koja nije vjerska, koja je svjetovna. Država je vjerska kada se zasniva, štiti ili propagira vjersko učenje (negativna definicija- Aristotel). Sekularna država je država koja garantuje pojedinačnu i kolektivnu slobodu religije, koja se prema pojedincima odnosi kao prema građanima bez obzira na njihovu religiju, i koja nije ustavno povezana ni sa kakvom religijom, niti nastoji da promoviše religiju, ili se miješa u nju. Sekularnim državama se ne smatraju države koje favorizuju ateizam kao vrstu uvjerenja, ili vrše progone ili diskriminaciju na osnovu religije ili uvjerenja. Tri elementa koji čine jednu državu sekularnom:
1. Princip slobode religije (u okviru ljudskih prava su zagarantovana puna vjerska prava)
2. Princip građanstva nevezanog za religiju ili uvjerenje (status građana nije vezan za religiju, vjerska pripadnost nije pravno relevantna)
3. Princip odvajanja religijskih zajednica od države (odvajanje religije i političkog autoriteta)
Država koja je utemeljena ovim principima, bitno utiče na načine i obim prisutnosti i institucionalizacije religije u okvirima sekularne države.
Historijski, ovaj model se javlja u modernoj svjetskoj historiji nakon građanskih revolucija.
Sekularne države pojavile su se u dvije različite geografske i kulturne cjeline – katoličkoj Francuskoj i zemljama protestantske kulture (npr. SAD). U njima su razvijene različite varijante sekularne države. Prva muslimanska zemlja koja se opredijelila za ovakvo državno uređenje je bila Turska 1924.g., nju je slijedila Albanija 1928.g., a zatim u periodu od 1922.-1928.muslimanske republike centralne Azije koje su bile u okviru bivšeg Sovjetskog saveza.
LAICIZAM – Pojam laičnost (laïcité) francuskog je porijekla, a izveden je iz grčke riječi laos – puk.
Laicizam predstavlja uređenje društva koje teži da se izvjesne službe, položaj i društvene djelatnosti oslobode ideološkog uticaja i uprave crkve i učine dostupnim svim građanima, pa i neprosvećenima (laicima – osobama koje nisu svećenici, nemaju teološko obrazovanje). Pogrešno je svoditi laičnost isključivo na agnosticizam ili ateizam. Laička država je svjetovna, a ne konfesionalna, ali se istovremeno, poštuje sloboda religije ili uvjerenja. Oni koji se zalažu za laicizam smatraju da on dovodi do nesmetanog razvoja društva, i da je laicizacija jedan od glavnih aspekata pripreme za slobodu i jednakost prava. Laicizam je institucionalizovan u francuskom Zakonu iz 1905.g., koji se po prvi put u Evropi zalagao za odvajanje Crkava od države. Nijedna politička ili religiozna vlast ga ne dovodi u pitanje, iako ga svi ne tumače na isti način.