STUDOMAT

a ima neka skripta za ta esejska , i moze mi netko poslati link,

u pon 30...jeli ispit u sali 1 god...??   

iz cega se uce esejska pitanja, nema ih u knjizi

Imam ja neka, pa cu postat ovdje. Samo da nadjem.

edit.

Hijerarhija djelatnosti
Hijerarhija kao jedna od osnovnih karakteristika drzave- hijerarhija se sastoji od odnosa nadredjenosti i podredjenosti izmedju clanova organizacije. sastoji se od 4 ovlasti koje cine nadredjenost i podredjenost- 1. neke osobe postavljaju druge oosbe ba odredjena radna mjesta 2. neke osobe zapovijedaju drugim osobama da nesto rade ili ne rade 3. neke osobe nadziru da li druge osobe izvrsavaju svoje duznosti 4 neke osobe pozivaju na odgovornost i kaznjavaju druge osobe zbog neizvrsavanja njihovih duznosti. Drz. hijerarhija postoji izmedju drzavnih djelatnosti i drz organa unutar iste drzavne djalatnosti , sluzbenih osoba unutar iste drzavnih oraga. na svakoj od ovih razina hijer. odnosi mogu biti stroziji( subordinacija) i labaviji ( koordinacija) subordin.( vojska, policija, obrazovanje) koordinacija( sudstvo, zdravstvo, obrazovanje)

Moderni politicki subjekti
U modernom drustvu drzava nije jedini politicki subjekt.Moderni politicki subjekti su takodjer gradjani, politicke stranke, sindikati, crkve i druge organizacije. Ipak drzava je najmocniji i sredisnji politicki subjekt svakog drustva. Gradjani kao politicki subjekti imaju slobodu izrazavanja u demokratskoj drzavi tj. pravo na ucesce u politici i to aktivno i pasivno pravo. Imaju mogucnost politickog djelovanja i uticaja na drzavnopravnu vlast.

Formalni elementi demokratije
a)Politicka kultura- ili izgradjena politicka svijest gradjana, gradjani moraju samostalno odlucivati i imati dovoljno znanja o cinjenicama vaznim za poloiticko djelovanje
b) materijalna neugrozenost gradjana- da bi gradjanin mogao sudjelovati u vlasti on i nejgova porodica ne smiju biti u teskoj trajnoj neimastini. Potrean je jedan visi stepen materijalnog standarda.
c) Postivanje demokratskih pravila- da bi gradjanin mogao steci politicku kulturu izboriti se za svoju materijalnu samostalnost i uspjesno sudjelovati u postavljanju nadzoru, i pozivanju na odgovornost nosilaca drzavne vlasti nuzno je postojanje i postivanje demokratskih pravila. Najvaznija pravila potpisuju temeljne slobode i prava covjeka i gradjanina.
d) Djelotvorna sredstva za ostvarivanje i zastitu ustavnih normi- postize se odredjenim politickim mehanizmima. politicki pluralizam, slobodna i pluralna sredstva informiranja, izbornost najvisih organa vlasti, zakonitost djelovanjasvih sluzbenih osoba, javnost rada politickai pravna odgovornost i podjela vlasti. ( ovo pitanje sam zaboravila navesti a bilo je na drugoj parcijali jednoj od grupa)

Ustav i karakteristike ustava BIH -
Opci sporazum za mir u BIh, potpisan je u Deytonu 1995 godine u parizu. sadrzi 11 aneksa, kojima su dogovoreni osnovni prinsipi drzavnopravne organizacije te civilnog i vojnog aspekta mirovnog sporazuma.Aneks IV Sporazuma sadrzi Ustav BIH, kao najvisi pravni i politicki akt jedne drzave. Sastavni dijelovi ustaba BIh cine: Aneks I: Dodatni sporazumi o ljudski pravima koji ce se primjenjivati u BIH i Aneks II: Prijelazne odredbe.Ustavom se naglasava da BIh nastavlja pravni kontinuitet Republike BIh. NJime je definirana podjela vlasti na zakon. izvrsnu i sudsku kao i politicke strukture BIH.

Odnos izmedju formalne i stvarne demokratije( formalna demokratija) -
Kalsicne ustanove politicke demokratije pocinju se sada dopunjavati novim sadrzajima socijalne demokratije sto zanci da gradjanin pored politicke slobode, prava izbora , nadzora, i pozivanja na odgovornost drz. funkcionera,zahtjevaju i soc. prava na rad, pravednu placu, zastitu od nezaposlenosti... Bez ekonomske sigurnosti i jednakosti u sticanju obrazovanjai kulture gradjani napravo ne mogu potpuno ostvariti ni svoja politicka prava konstituiranja i utjecanja na dr
zavnu vlast. Ta spoznaja svojstvena zreloj gradjanskoj politickoj kulturi izrazava se razlikovanjem formalne demokratije i stvarne demokratije: u prvoj gradjani imaju ustavno deklarirana puna i jednaka politicka prav, a u drugoj gradjani stjecu jos i stvarne matreijalne i duhovne mogucnosti da ta prava i ostvare.

Ljudska prava i slobode
Najvaznija pravila demokratije su ona koja propisuju temeljne slobode prava covjeka i gradjanina, a zapisana su u ustavima pojedinih drzava, potvrdjena medjuarodnim aktima poput OUN- a.Ta prava su shvacena kao pravila prirdnog prava.Univerzalna deklaracija kaze: Sva se ljudska bica radjaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Lista temeljnih prirodnopravih i ustavih sloboda i prava sastoji se od nekoliko desetaka normativnih nacela koja sluze zastiti politickog djeovanja gradjana i osnovnih vrijednosti npr: sloboda izrazavanja, sloboda kretanja, sloboda savijesti i vejroispovijesti, pravo rada , posebna prava djece. Ostvarivanjei zastita temeljnih ljudskih prava postize se odredjenim politickopravnim mehanizmima:politicki pluralizam, slobodna i pluralna sredstva informiranja, izbornost najvisih organa vlasti, zakonitost djelovanjasvih sluzbenih osoba, javnost rada politickai pravna odgovornost i podjela vlasti.

Secesija i Disolucija -
Secesija ili odvajanje - od jedne države prehodnice odvajaju se države sljednice, tako ostaje identitet prethodnice, a stvara se identitet sljednice. Primjer za to su Norveška koja se odvojila od Švedske, Bangladeš od Pakistana ili Singapur od Malezijske federacije. Secesija se danas temelji na pravu naroda na samoodređenje.
Disolucija - Nacin prestanka postojanja slozene drzave naziva se disolucija. raspad ili disolucija - identitet države prethodnice se gubi i nastaju novi identiteti država sljednica. Države sljednice preuzimaju ugovorene obveze i prava države prethodnice. Za to imamo primjer Jugoslavije i SSSR-a 1991. godine, i raspad Austro-Ugarske poslije Prvog svjetskog rata.

Sloboda izazavanja -
Sloboda izrazavanja spada u listu prirodnopravih i ustavnih sloboda koja sluzi zastiti pol. djelovanja gradjana i sonovnih vrijednosti licnog inetgriteta ekonomske i socijalne dobrobiti te kulturnih i ekoloski dobara svakog covjeka. Sloboda izrazavanja je pravo izražavanja vlastitih stajališta i razmišljnja bez straha da će te netko u tom pokušati spriječiti ili zbog toga kazniti. Naziva se i slobodom govora. Smatra se da je sloboda govora nepohodna za postojanje demokratske vlasti. U zemljama u kojima ne postoji sloboda govora, u autokratskim sustavima, ljudi se boje reći ono što misle. U tom slučaju vlast i nadređeni ne znaju što oni misle. Ako nadređeni ne znaju što podređeni žele, ne mogu ostvariti njihove potrebe. Kad nema slobode govora, vlast i nadređeni ne brinu se o onomu što podređeni žele i trebaju. Neki smatraju da je to razlog zašto neke vlasti ne dozvoljavaju slobodu govora - ne žele snositi posljedice preuzimanja odgovornosti ili se boje pokretanja revolucije do koje bi došlo kad bi svi mogli znati što se sve događa u društvu.

Pozdrav svima, da li mi može neko reći gdje bi se na netu mogla naći  Viskovićeva skripta za teoriju države i prava. tražio sam u Dokumentima i nisam našao. ili možda ako neko ima u pdf-u da mi pošalje na mail: aki_bhf@hotmail.com

Polozio sam prvu parcijalu, pa sam pao drugu 2 puta. Da li moram sad 30-tog integralno ili ?

Posalji mail ass i pitaj za svaki slucaj ali mislim da imas pravo jos jednom probati drugu parcijalu (:

Okaay, hvala 

Jos nesto, u koliko sati je ispit 30.1? Gledao sam na stranici pravnog fakulteta i pise da je ispit 06.02 u 13h, dok asistent kaze da je 30.1 ? nigdje veze

Da li neko zna satnicu za ispit 30.1.??? HVALA

Na iss-u mi nije upisana ocjena iz ovog predmeta:S...trebam li se zabrinuti ?