PFSA: Krivično pravo I
[quote="Hasisar"]
Nemojte mene kriviti ako ne poloziti ali znam da su ova udarna !!!
Krivicno djelo:
1.Radnja ucinjenja k.djela
2.Pojam i funkcija drustvene opasnosti
3.Protupravnost
4.Mjesto i vrijeme ucinjenja k.djela
5.Pripremne radnje
6.Pokusaj
7.Nepodoban pokusaj
8.Dobrovoljni odustanak
9.Sticaj (idealni i realni)
10.Prividni sticaj
11.Produzeno k.djelo
12.Nuzna odbrana (vazno)
13.Krajnja nuzda (vazno)
14.Sila i prijetnja
Krivicna odgovornost:
Pravna i stvarna zabluda, nehat (svjesni i nesvjesni), actiones libera in causa, bitno smanjena uracunljivost i metod utvridjivanja bsu,intelekutalni i voluntaristicki element, bioloska osnova, psihiloska osnova eto toga se sjecam to su udarna!!!
[/quote]
evo
Nemojte mene kriviti ako ne poloziti ali znam da su ova udarna !!!
Krivicno djelo:
1.Radnja ucinjenja k.djela
2.Pojam i funkcija drustvene opasnosti
3.Protupravnost
4.Mjesto i vrijeme ucinjenja k.djela
5.Pripremne radnje
6.Pokusaj
7.Nepodoban pokusaj
8.Dobrovoljni odustanak
9.Sticaj (idealni i realni)
10.Prividni sticaj
11.Produzeno k.djelo
12.Nuzna odbrana (vazno)
13.Krajnja nuzda (vazno)
14.Sila i prijetnja
Krivicna odgovornost:
Pravna i stvarna zabluda, nehat (svjesni i nesvjesni), actiones libera in causa, bitno smanjena uracunljivost i metod utvridjivanja bsu,intelekutalni i voluntaristicki element, bioloska osnova, psihiloska osnova eto toga se sjecam to su udarna!!!
[/quote]
evo
Evo sam ti ja nasla na netu o tome ako moze nesto pomoci:
Biološki osnov
Biološki osnov se može ispoljiti u tri vida: Privremena ili trajna duševna bolest, privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj.
Od duševnih bolesti obzirom na njihov uzrok razlikuju se egzogene (traumatske psihoze, epilepsija izazvana promenama na mozgu i druge) i endogene u koje spadaju manično-depresivna psihoza (ciklotimija), shizofrenija, paranoja, nasledna epilepsija, progresivna paraliza, melanholija i tako dalje.
Privremena duševna poremećenost obuhvata stanja izazvana afektima ili intoksikacijom usled konzumiranja alkohola i droga, ali može biti i normalno stanje kao što je san na primer.
Zaostali duševni razvoj (oligofrenija), je oblik duševne poremećenosti kod koje je oštećena inteligencija nezavisno od uzroka i stepenuje se na laku, srednju i tešku pa se i razlikuju kategorije duševno zaostalih lica ( idioti, imbecili).
Psihološki osnov
Psihološki osnov se ispoljava ili u nemogućnosti da se shvati značaj svog dela (nepostojanje moći rasuđivanja) ili nemogućnosti da se upravlja svojim postupcima (nepostojanje moći odlučivanja). Za postojanje neuračunljivosti uvek je potrebno da kumulativno budu ostvareni jedan od tri oblika duševne poremećnosti (biološki osnov) i jedan od dva oblika psihičkih smetnji (psihološki osnov).To znači da usled jednog od tri oblika duševne poremećenosti učinilac nije mogao ili da shvati značaj svoga dela ili nije mogao upravljati svojim postupcima.
Na primer: Učinilac usled duševne bolesti nije mogao upravljati sbvojim postupcima ili usled zaostalog duševnog razvoja nije mogao shvatiti značaj svoga dela .
Izvor: http://sr.wikipedia.org/sr/Neura%C4%8Dunljivost
Biološki osnov
Biološki osnov se može ispoljiti u tri vida: Privremena ili trajna duševna bolest, privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj.
Od duševnih bolesti obzirom na njihov uzrok razlikuju se egzogene (traumatske psihoze, epilepsija izazvana promenama na mozgu i druge) i endogene u koje spadaju manično-depresivna psihoza (ciklotimija), shizofrenija, paranoja, nasledna epilepsija, progresivna paraliza, melanholija i tako dalje.
Privremena duševna poremećenost obuhvata stanja izazvana afektima ili intoksikacijom usled konzumiranja alkohola i droga, ali može biti i normalno stanje kao što je san na primer.
Zaostali duševni razvoj (oligofrenija), je oblik duševne poremećenosti kod koje je oštećena inteligencija nezavisno od uzroka i stepenuje se na laku, srednju i tešku pa se i razlikuju kategorije duševno zaostalih lica ( idioti, imbecili).
Psihološki osnov
Psihološki osnov se ispoljava ili u nemogućnosti da se shvati značaj svog dela (nepostojanje moći rasuđivanja) ili nemogućnosti da se upravlja svojim postupcima (nepostojanje moći odlučivanja). Za postojanje neuračunljivosti uvek je potrebno da kumulativno budu ostvareni jedan od tri oblika duševne poremećnosti (biološki osnov) i jedan od dva oblika psihičkih smetnji (psihološki osnov).To znači da usled jednog od tri oblika duševne poremećenosti učinilac nije mogao ili da shvati značaj svoga dela ili nije mogao upravljati svojim postupcima.
Na primer: Učinilac usled duševne bolesti nije mogao upravljati sbvojim postupcima ili usled zaostalog duševnog razvoja nije mogao shvatiti značaj svoga dela .
Izvor: http://sr.wikipedia.org/sr/Neura%C4%8Dunljivost
Zanima me koliko pitanja prof. Tomić postavlja na ispitu, da li po jedno iz svakog dijela (i kr. djela i odgovornosti), ili ako se izlazi smo djelo je li onda postavlja dva ili više pitanja, i da li se na ispitu može praviti koncept pa na temelju toga, i da li kad uđemo odmah postavi pitanja pa da napišemo taj koncept (dok neko dr odgovara) ili smo odmah po ulasku mi na redu, on pitanja mi moramo omdah odgovor..
PS. Nemojte, molim vas, odgovarati mi s ovim što uporno postavljate kod prof. Tomića nije teško i sl. jer se tu ne nalaze odgovori na moja pitanja.
Hvala unaprijed,
PS. Nemojte, molim vas, odgovarati mi s ovim što uporno postavljate kod prof. Tomića nije teško i sl. jer se tu ne nalaze odgovori na moja pitanja.
Hvala unaprijed,
[quote="Amcho"]
@Aidaim
[quote="nuki_cika"]
Evo da napišem par stvari za one koji krivično polažu kod petrovica
Za njegov predmet se koristi njegova knjiga od 390 stranica,s tim da je krivično 1 240 strana,a krivično 2 je 150 strana.
Na ispitu u 80 posto slučajeva bude asistentica,a vrlo rijetko profesor,ali bez obzira ko god od njih dvoje bude traže zaista minimum minimuma za prolaz.Ako neko pitanje ne znaš možeš tražiti zamjensko i ona ti da drugo pitanje
U krivičnom jedan ima jedan dio koji se ne uci nikako,a to je ono nešto u periodu između ratova,mislim da je to negdje oko 60 ili 70 stranice(ima nekih 10 tak stranica koje se ne uce iz tog djela)
Pošto se krivično 1 sastoji od 3 djela(uvod,krivčnog djela i krivične odgovornosti)postavi i tri pitanja.
Što se tice prvog djela najčešca pitanja su do 50 stranice knjige,a vrlo rijetko pita one sudove,i škole.
Bitno je samo da iz svake lekcije izvučete osnovno(iz svake lekcije po 5 recenica).Podvucete definiciju koju je najbolje nauciti onko kako glasi,mada može i svojim rjecima da kažete,zatim podvučete još jednu rečenicu ispod definicije,na sredini lekcije 2 rečenice i na kraju lekcije 1 recenicu.Bitno je samo da ona vidi da ste vi to ucili.I moj vam je savjet-pričajte polahko(ne presporo)ali polahko.
Nap.dadne lekciju oni principi krivičnog zakona,bitno je samo da kažete šta je to,nabrojite ih i to je to.
Vidjecete zaista je lagano i knjiga uopšte nije teška
[/quote]
Eto ga
[/quote]
[quote="Dama Pikova"]
Možeš ti pisati koncept, ali prosječno uspiješ napisati nekih 10 rečenica za jedno pitanje i već ti kaže da počneš.
Nije, recimo, kao kod Duvnjaka da ti sjediš 45 min i dumaš... nema toga.
[/quote]
Je l' ovo zadovoljavajući odgovor?
@Aidaim
[quote="nuki_cika"]
Evo da napišem par stvari za one koji krivično polažu kod petrovica
Za njegov predmet se koristi njegova knjiga od 390 stranica,s tim da je krivično 1 240 strana,a krivično 2 je 150 strana.
Na ispitu u 80 posto slučajeva bude asistentica,a vrlo rijetko profesor,ali bez obzira ko god od njih dvoje bude traže zaista minimum minimuma za prolaz.Ako neko pitanje ne znaš možeš tražiti zamjensko i ona ti da drugo pitanje
U krivičnom jedan ima jedan dio koji se ne uci nikako,a to je ono nešto u periodu između ratova,mislim da je to negdje oko 60 ili 70 stranice(ima nekih 10 tak stranica koje se ne uce iz tog djela)
Pošto se krivično 1 sastoji od 3 djela(uvod,krivčnog djela i krivične odgovornosti)postavi i tri pitanja.
Što se tice prvog djela najčešca pitanja su do 50 stranice knjige,a vrlo rijetko pita one sudove,i škole.
Bitno je samo da iz svake lekcije izvučete osnovno(iz svake lekcije po 5 recenica).Podvucete definiciju koju je najbolje nauciti onko kako glasi,mada može i svojim rjecima da kažete,zatim podvučete još jednu rečenicu ispod definicije,na sredini lekcije 2 rečenice i na kraju lekcije 1 recenicu.Bitno je samo da ona vidi da ste vi to ucili.I moj vam je savjet-pričajte polahko(ne presporo)ali polahko.
Nap.dadne lekciju oni principi krivičnog zakona,bitno je samo da kažete šta je to,nabrojite ih i to je to.
Vidjecete zaista je lagano i knjiga uopšte nije teška
[/quote]
Eto ga
[/quote]
[quote="Dama Pikova"]
Možeš ti pisati koncept, ali prosječno uspiješ napisati nekih 10 rečenica za jedno pitanje i već ti kaže da počneš.
Nije, recimo, kao kod Duvnjaka da ti sjediš 45 min i dumaš... nema toga.
[/quote]
Je l' ovo zadovoljavajući odgovor?
Last edited by Gabrielle on 17 Jan 2011, 12:23, edited 1 time in total.
@Pocetnica
[quote="_missy_"]
nije tesko poloziti kod profesora tomica...najbolja je ona skripta sto je prva lekcija Izvori prava...ne pegla uopce puno....nekih 5-6 recenica i odmah prelazi na sljedecu glavu, naravno ako pokazete da ste iole ucili...i kada udjete nemojte govoriti ja cu samo prvu glavu jer vise pegla, nego samo recite idem ispocetka pa polagali samo prvu ili sve samo tako recite, znam iz iskustva i licnog a i neke moje raje...nije uopce tezak profesor, samo pricajte razgovjetno i glasno, da se vidi da ste ucili...i to je tooo....i on je taj koji ispituje, a ne ass...to je sto ja znam...ako neko ima drugi prijedlog...bujrum...))
[/quote]
Mislim da si ovo zeljela cuti
[quote="_missy_"]
nije tesko poloziti kod profesora tomica...najbolja je ona skripta sto je prva lekcija Izvori prava...ne pegla uopce puno....nekih 5-6 recenica i odmah prelazi na sljedecu glavu, naravno ako pokazete da ste iole ucili...i kada udjete nemojte govoriti ja cu samo prvu glavu jer vise pegla, nego samo recite idem ispocetka pa polagali samo prvu ili sve samo tako recite, znam iz iskustva i licnog a i neke moje raje...nije uopce tezak profesor, samo pricajte razgovjetno i glasno, da se vidi da ste ucili...i to je tooo....i on je taj koji ispituje, a ne ass...to je sto ja znam...ako neko ima drugi prijedlog...bujrum...
))[/quote]
Mislim da si ovo zeljela cuti
A baš sam za to rekla nemojte mi odgovarati s postom nije teško i sl. 
jer ako ste pročitali moje pitanje - tu nema odgovora, zanima me koliko pitanja postavlja kad se izlazi i djelo i odgovornost, koliko samo kad se izlazi djelo; da li imamo pravo praviti koncept dok dr. studenta isituje ili nas odmah pita?
jer ako ste pročitali moje pitanje - tu nema odgovora, zanima me koliko pitanja postavlja kad se izlazi i djelo i odgovornost, koliko samo kad se izlazi djelo; da li imamo pravo praviti koncept dok dr. studenta isituje ili nas odmah pita?