PFSA: Sociologija sa sociologijom prava (Novi naziv: Sociologija)
-
- Posts: 462
- Joined: 20 Feb 2009, 13:39
Samo da obavijestim kolege i kolegice, da smo dobili skripte i ispitna pitanja, koja su "provjerena", ali moramo ih konvertovati...pa ce uskoro biti postavljena u skriptarnicu.
Last edited by Legally Blonde on 18 Aug 2012, 21:35, edited 1 time in total.
-
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
Ne znam da li se moze osloniti na te neka pitanja... U sustini postoje pitanja koja dolaze cesce, ali te na ispitu moze potrefiti SVE.
-
- Posts: 340
- Joined: 11 Mar 2009, 07:57
[quote="look"]
Sjeca li se ko pitanja sa zadnjeg ispita?
[/quote]
1. Aristotelovi modusi upravljanja drzavom
2. Asabija
3. Mehanicka i organska solidarnost - Dirkem
4. Moriss Haurin
5. Aurelije Augustin - dogme o drzavi...
Ovo su meni bila pitanja na DRUGOM APRILSKOM roku
Sjeca li se ko pitanja sa zadnjeg ispita?
[/quote]
1. Aristotelovi modusi upravljanja drzavom
2. Asabija
3. Mehanicka i organska solidarnost - Dirkem
4. Moriss Haurin
5. Aurelije Augustin - dogme o drzavi...
Ovo su meni bila pitanja na DRUGOM APRILSKOM roku
-
- Posts: 340
- Joined: 11 Mar 2009, 07:57
[quote="Geddon"]
Lock - prelazak u gradjansko društvo
john locke - raspodjela vlasti u drzavi
levi - sociologija prava
rusova teorija drustvenog ugovora
Moriss Haurin
moze li neko postavit odgovore na ova pitanja?
U mojoj skripti ih nema.Hvala!
[/quote]
Emanuel Levi-Sociologija prava-pisano na predavanjima
Po njemu se sociologija prava zasniva na kolektivnom vjerovanju, destilira se iz filozofije prava, ograničena čistim razumom. Njegova teorija je genetička jer analizira revoluciju kolektivne sociologije kao ishodišta prava svog vremena. Spontano pravo je odraz našeg kolektivnog bića i kolektivnog prava kao izraza naše svijesti, koja strujanjem kolektivnog uma prodire u svaku individualnu svijest.
Običaj je površinski sloj prava, dakle refleks kolektivne svijesti da neke običaje poštujemo. Društvena svijest ne čini društveno biće, nego ga ona određuje.
Svojina, dogovornost, ugovor, imovinsko, ustavno, građansko, krivično pravo imaju isti zajednički psihološki temelj koji se zasniva na povjerenju i vjerovanju. Individualni i koletivni ugovori nastaju samo iz povjerenja i javna vlast je izraz kolektivnog povjerenja. Psihologija kolektivnog vjerovanja je temelj svih pravnih institucija koje se svode na pravo transakcije, pa se tako pravni odnosi rastvaraju na odnose izmedju bica koja imaju ista vjerovanja. Odnos JA-DRUGI je odnos medjuzavisnosti.
Kolektivni ugovori kreiraju vrednovanje rada. Drzava zasnovana na individualnoj svojini ucestvuje u destabilizaciji vrijednosti i sama se nužno oslanja na kolektivne akte povjerenja. Ona ide unaprijed u mjeri u kojoj ti akti povjerenja mogu biti primjenjeni i na budućnost. Država postaje svaki društveni kontakt koji štiti i prouzrokuje pravo.
Lock - prelazak u gradjansko društvo
john locke - raspodjela vlasti u drzavi
levi - sociologija prava
rusova teorija drustvenog ugovora
Moriss Haurin
moze li neko postavit odgovore na ova pitanja?
U mojoj skripti ih nema.Hvala!
[/quote]
Emanuel Levi-Sociologija prava-pisano na predavanjima
Po njemu se sociologija prava zasniva na kolektivnom vjerovanju, destilira se iz filozofije prava, ograničena čistim razumom. Njegova teorija je genetička jer analizira revoluciju kolektivne sociologije kao ishodišta prava svog vremena. Spontano pravo je odraz našeg kolektivnog bića i kolektivnog prava kao izraza naše svijesti, koja strujanjem kolektivnog uma prodire u svaku individualnu svijest.
Običaj je površinski sloj prava, dakle refleks kolektivne svijesti da neke običaje poštujemo. Društvena svijest ne čini društveno biće, nego ga ona određuje.
Svojina, dogovornost, ugovor, imovinsko, ustavno, građansko, krivično pravo imaju isti zajednički psihološki temelj koji se zasniva na povjerenju i vjerovanju. Individualni i koletivni ugovori nastaju samo iz povjerenja i javna vlast je izraz kolektivnog povjerenja. Psihologija kolektivnog vjerovanja je temelj svih pravnih institucija koje se svode na pravo transakcije, pa se tako pravni odnosi rastvaraju na odnose izmedju bica koja imaju ista vjerovanja. Odnos JA-DRUGI je odnos medjuzavisnosti.
Kolektivni ugovori kreiraju vrednovanje rada. Drzava zasnovana na individualnoj svojini ucestvuje u destabilizaciji vrijednosti i sama se nužno oslanja na kolektivne akte povjerenja. Ona ide unaprijed u mjeri u kojoj ti akti povjerenja mogu biti primjenjeni i na budućnost. Država postaje svaki društveni kontakt koji štiti i prouzrokuje pravo.