obradujte me i recite mi da ne moram cijelu zabludu uciti od-do
[/quote]
Nemoraš učiti one teorije
PFSA: Uvod u građansko pravo
-
Provincijalka
- Posts: 381
- Joined: 26 Aug 2009, 16:01
[quote="tina."]
obradujte me i recite mi da ne moram cijelu zabludu uciti od-do
[/quote]
Nemoraš učiti one teorije
obradujte me i recite mi da ne moram cijelu zabludu uciti od-do
[/quote]
Nemoraš učiti one teorije
Gohan je napisao:
U situaciji pod b) bi Primus trebao naknaditi stetu u vidu toga da je knjiga imala i jednu afektivnu/afekcionu vrijednost za Sekundu buduci da je ona bila pripremila knjigu s podvlacenjem za brze snalazenje pri ucenju. Afektivna vrijednost je po svom znacaju veca u odnosu na obicnu/tzisnu vrijednost stvari, u konkretnom slucaju, navedene knjige.
Knjiga spada u kategoriju generickih tj. zamjenjivih stvari i Primus je obavezan nabaviti drugi nov primjerak u prvoj situaciji......Studentu Primusu su nenajavljeno došli gosti pa je od komšinice Sekunde zatražio 100 gr kafe obećavši da će joj ih sutra vratiti.
Također jer zatražio od Sekunde njen novi udžbenik Rimskog prava na period od 2 mjeseca.
Zauzvrat je Sekunda zamolila Primusa da joj pozajmi auto kako bi sačekala svoju prijateljicu na autobuskoj stanici.
a) Primus je bio nespretan pa je sipajući kafu gostima prolio pola džezve preko Sekundinog užbenika čime je on postao neupotrebljiv. Kakva je njegova obaveza prema Sekundi, s obzirom da je udžbenik bio potpuno nov, kupljen u knjizari pravnog fakulteta i Sekunda ga nije još koristila.
b) A šta da je Sekunda već učila rimsko pravo i podvukla najvažnije rečenice u kjnizi?....
U situaciji pod b) bi Primus trebao naknaditi stetu u vidu toga da je knjiga imala i jednu afektivnu/afekcionu vrijednost za Sekundu buduci da je ona bila pripremila knjigu s podvlacenjem za brze snalazenje pri ucenju. Afektivna vrijednost je po svom znacaju veca u odnosu na obicnu/tzisnu vrijednost stvari, u konkretnom slucaju, navedene knjige.
Last edited by desimir on 18 Mar 2010, 17:32, edited 1 time in total.
Molim vas mogu li odgovori na ova pitanja,nikako ne mogu da nadjem:
1.Sporedno pravo?
2.Razlika termina:upotreba i koristenje?
3.Obaveza je postala nemogu nakon zakljucenja posla krivicom nekog lica,koja je posljedica?
4.Koje norme regulisu gradjnasko pravo,ja sam prosli put navela imperativne i dispozitivne,al samo su dispozitivne bile tacne?
5.Kako protok vremena utice na postanak,promjene i prestanak GPO?
1.Sporedno pravo?
2.Razlika termina:upotreba i koristenje?
3.Obaveza je postala nemogu nakon zakljucenja posla krivicom nekog lica,koja je posljedica?
4.Koje norme regulisu gradjnasko pravo,ja sam prosli put navela imperativne i dispozitivne,al samo su dispozitivne bile tacne?
5.Kako protok vremena utice na postanak,promjene i prestanak GPO?
Od tih pitanja meni je u januaru bilo ovo zadnje,protok vremena...ja sam napisala svojim rijecima (mada se ne sjecam bas najbolje) ness kao da su neki pravni poslovi vezani rokovima,da nakon proteka tih rokova odnosno vremena nastaju,mijenjaju se ili prestaju ucinci tih pr.poslova... dobila sam 2 boda od 3 mislim 
...a ovo 3. ,ako je krivicom duznika cinidba /obaveza postala nemoguca ona se pretvara u odgovornost za stetu
...a ovo 3. ,ako je krivicom duznika cinidba /obaveza postala nemoguca ona se pretvara u odgovornost za stetu
Last edited by Amyyy on 14 Mar 2010, 15:05, edited 1 time in total.
[quote="Amyyy"]
Od tih pitanja meni je u januaru bilo ovo zadnje,protok vremena...ja sam napisala svojim rijecima (mada se ne sjecam bas najbolje) ness kao da su neki pravni poslovi vezani rokovima,da nakon proteka tih rokova odnosno vremena nastaju,mijenjaju se ili prestaju ucinci tih pr.poslova... dobila sam 2 boda od 3 mislim...a ovo 3. ,ako je krivicom duznika cinidba /obaveza postala nemoguca ona se pretvara u odgovornost za stetu
[/quote]
hvala ti puno:)
Od tih pitanja meni je u januaru bilo ovo zadnje,protok vremena...ja sam napisala svojim rijecima (mada se ne sjecam bas najbolje) ness kao da su neki pravni poslovi vezani rokovima,da nakon proteka tih rokova odnosno vremena nastaju,mijenjaju se ili prestaju ucinci tih pr.poslova... dobila sam 2 boda od 3 mislim
...a ovo 3. ,ako je krivicom duznika cinidba /obaveza postala nemoguca ona se pretvara u odgovornost za stetu [/quote]
hvala ti puno:)
-
MarcusTulliusCicero
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
Copy/paste iz skripte.
1. Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr. zalozno pravo, pravo na kamatu, pravo na plodove...
2. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuđe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajući suštinu stvari. Razlika između uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak troškova snosi uzuar, ako odbije mora se odreći uzusa. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.
3. Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje duznika.
1. Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr. zalozno pravo, pravo na kamatu, pravo na plodove...
2. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuđe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajući suštinu stvari. Razlika između uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak troškova snosi uzuar, ako odbije mora se odreći uzusa. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.
3. Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje duznika.
Last edited by MarcusTulliusCicero on 14 Mar 2010, 15:58, edited 1 time in total.
[quote="MarcusTulliusCicero"]
Copy/paste iz skripte.
1. Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr. zalozno pravo, pravo na kamatu, pravo na plodove...
2. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuđe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajući suštinu stvari. Razlika između uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak troškova snosi uzuar, ako odbije mora se odreći uzusa. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.
3. Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje duznika.
[/quote]
hvala ti,al koja je ovo skripta??? Ako je iz skriptarnice ja nemam pristup,jedino da mi na e-mail posaljes
Copy/paste iz skripte.
1. Kada nastanak, prenos ili prestanak nekog subjektivnog gradjanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava tada to pravo nazivamo sporednim ili akcesornim pravom. Npr. zalozno pravo, pravo na kamatu, pravo na plodove...
2. Pravo upotrebe (usus) je osobna služnost sa ovlaštenjem korištenja tuđe stvari za osobne potrebe uzuara i njegove porodice, ne mijenjajući suštinu stvari. Razlika između uzusa i uzufrukta je isključivo kvantitativna, jer je uzuarovo pravo korištenja ograničeno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove porodice. Eventualni ostatak preko potreba porodice uzuara, pripada vlasniku stvari. Vlasnik snosi sve redovne i vanredne terete i troškove u vezi stvari, ali samo do visine koristi koju ima od stvari. Ostatak troškova snosi uzuar, ako odbije mora se odreći uzusa. Ni usus ni njegovo izvršenje ne mogu se prenijeti na druge osobe.
3. Ako je cinidba koja je u vrijeme sklapanja posla bila moguca a kasnije postala nemoguca tj naknadna nemogucnost, to nece izazavati nistavost posla. Duznik odgovara za stetu ako je nemogucnost cinidbe nastupila njegovom krivicom. A ako nastupi iz razloga za koji duznik ne odgovara onda obveza prestaje, osim ako su objekat cinidbe bile genericke stvari. U tom slucaju obveza prestaje samo ako su te stvari trebale biti uzete iz odredjene mase, pa cijela masa propadne bez krivnje duznika.
[/quote]
hvala ti,al koja je ovo skripta??? Ako je iz skriptarnice ja nemam pristup,jedino da mi na e-mail posaljes
-
MarcusTulliusCicero
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
Jeste, iz skriptarnice je. Ne razumijem kako nemaš pristup, a imaš rank epravo.ba član?
Mada je skripte ionako zabranjeno slati putem e-maila. Takva su pravila foruma.
Mada je skripte ionako zabranjeno slati putem e-maila. Takva su pravila foruma.
Ajsa je napisala:
S ekonomskog gledista nema razlike izmedju upotrebe i koristenja (na latinskom uti...frui) jer i jedno i drugo znaci ekonomsko iskoristavanje stvari ali se u pravu ipak pravi razlika izmedju upotrebe i koristenja, i to u vezi toga da li je stvar plodonosna ili nije. Neplodonosna stvar se upotrebljava a plodonosna koristi. Ovo se ne odnosi samo na prirodne nego i na civilne plodove....2.Razlika termina:upotreba i koristenje?...
