PFSA: Ustavno pravo II

[Amcho]

[member=11678]AlmaK[/member]

Nema te lekcije u novijim izdanjima, ali su kolege-ice već ranije prepisale na forum. Evo izvoli

[quote="tamnoplavo"]
Raspad mnogonacionalnih federacija

Takav je primjer ubrzani raspad komunistickih mnogonacionalnih federacija kao sto su Sovjetski Savez, Cehoslovacka i Jugoslavija, cim su nestale vojno-policijske i ideoloske stege, sto su ih drzale na okupu.
Ono sto je bilo zajednicko ovim drzavama jest sustav u kojem je vlast komunisticke partije, centralizirano i hijerarhijski ustrojene od vrha do dna, bila osnova  ocuvanja integriteta federativne drzave,s osloncem na drzavni aparat prisile i ideologiju.
Unatoc prividu federativne strukture i federativnom ustavu, u sjeni tih institucija djelovao je sustav centraliziranog partijskog nadzora, posebice na pojedinim podrucjima drzavne djelatnosti kao sto su vojska, policija i planiranje redistribucije dohotka u obliku federalne pomoci pojedinim federalnim jedinicama.
Propascu komunistickih sustava nestalo je tog mehanizma sredisnjeg nadzora i tada se pokazala sva nemoc i nedjelotvornost ustavnih ustanova koje nikada nisu zbiljski djelovale, i poceo je ubrzani raspad drzava na njihove sastavne dijelove.
Osobitost razvitka Jugoslavije jest u tome sto je Ustavnim amandmanima iz 1971. pokusana ogranicena federalizacija, odnosno decentralizacija, jacanjem polozaja republika i autonomnih pokrajina. Pokusaji, medjutim, da se u sklopu uredjenja formalno uspostavljenog tim Ustavom, na ustavan nacin rjesavaju sukobi interesa, i usklade interesi naroda i manjina, nakon 1980. godine, odnosno smrti dozivotnog predsjednika Josipa Broza Tita, izabranog temeljem Ustava SFRJ za predsjednika republike "bez ogranicenja trajanja mandata", cime je nestao snazan federalni centar, pokazali su se neuspjesnim.
Glavni je razlog bio sto takvo federativno uredjenje nikada nije prihvatilo vodstvo Srbije kao najvece federalne jedinice. Nastojanja Hrvatske i Slovenije na reformi federacije u smjeru stvaranja saveza suverenih drzava, sto bi im omogucilo razvitak shodno njihovim mogucnostima i stupnju gospodarskog prosperiteta slomili su se na odbijanju Srbije i Crne Gore, koje su prema formuli tzv. "autenticnog federalizma" trazile upravo obratno, to jest centralizaciju u federaciji koja bi im omogucila ostvarenje dominacije.
Trazenje novog sporazuma, postalo je besmisleno daljnim rusenjem saveznog Ustava od Srbije 1991. godine, tako da su Slovenija i Hrvatska, na temelju plebiscitom, odnosno referendumom donesenih odlika proglasile suverenost i neovisnost.

[/quote]

[natasa nata]

Moze li mi neko reci za 6 glavu,uci li se PARLAMENTARNA NEPODUDARNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ?Pretpostavljam da se ne uci jer je vezano za Hrvatsku ali ako moze neko da mi potvrdi?

[sljivo125]

Potvrdjujem

[sljivo125]

Kod pozitivnog dijela, Ustav FBiH , lekcije parlament federacije (zastupnicki dom, dom naroda do vitalnog interesa pa se preskace sve do nadleznosti parlamentarizma) gdje se nalaze?? Ne mogu nikako da se snadjem?? koje strane??

[sari5]

Šta prof. najčešće šita iz pozitivnog dijela?

[Amcho]

[member=9819]sljivo125[/member]

Kolegice lakše da sam vas na kafu izveo i sve objasnio oko Ustava.    Šalim se naravno, tu smo da pomognemo.  :mig:

1. Zastupnicki dom
- najmanje 4 clana jednog konstitutivnog naroda ce biti zastupljeno u Zastupnickom domu Federacije BiH. Zastupnicki dom sastoji se od 98 zastupnika. Mandat zastupnika u Zastupnickom domu traje 4 godine osim ako se Dom ne raspusti u skladu s ovim ustavom.
Zastupnike u zastupnickom domu demokratski biraju biraci s pravom glasa na izravnim izborima, na podrucju cijele Federacije. Svaki glasac ima pravo tajno glasovati jednim glasackim listicem za bilo koju registrovanu stranku. Prije svakih izbora, svaka registrovana stranka duzna je objaviti spisak svojih kandidata. Izabrani zastupnici u Zastupnickom domu iz svake stranke su osobe s vrha izborne liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za zastupnike biraju se izmedju onih koji su na vrhu ostatka liste.
Svaki glasac s pravom glasa moze biti zastupnikom u Zastupnickom domu. Zastupnicki dom se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon objave rezultata izbora.

2. Dom naroda
Sastav Doma naroda i izbor clanova
Sastav Doma naroda FBiH bice ravnopravan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. Dom naroda se sastoji od 58 delegata i to po 17 delegata iz reda svakog od konsitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Ostali imaju pravo ravnopravno sudjelovati u postupku vecinskog glasanja.
Mandat izaslanika u Dom naroda traje 4 godine osim ako se Dom naroda ne raspusti u skladu s ovim ustavom. Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupstine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi pucanstva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim sto se broj, struktura i nacin izbora delegata utvrdjuju zakonom. U Domu naroda bit ce najmanje 1 Bosnjak, 1 Hrvat i 1 Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Delegate Bosnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit ce se zakonom. U Domu naroda ne moze vrsiti fuknciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupnickom domu, niti vijecnik opcinskog vijeca. Dom naroda
saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon sto su izabrana kantonalna zakonodavna tijela.


3. Opce odredbe
Svaki dom ce vecinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati medju svojim clanovima predsjedatelja i 2 potpredsjedatelja, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. Rad oba doma je javan, osim u iznimnim slucajevima, predvidjenim njihovim pravilnicima, te oni objavljuju zapise o svojim raspravama i odlukama. Clanovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podlijezu kazneno-pravnoj, ni gradjansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje cine u okviru svojih duznosti u zakonodavnim organima Federacije. Clanovi oba doma ce biti placeni kako je predvidjeno zakonom. Placa se ne povecava niti smanjuje tijekom mandata, osim u svrhu prilagodbe troskova zivota.
Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku od njihova prihvatanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgadja odlucivanje o nekom zakonu, on moze sazvati zajednicku komisiju koju sacinjava najvise 10 clanova iz svakog dom, kako bi se u roku od 10 dana utvrdio prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma. Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogucnosti donositi potrebne zakone, on moze uz saglasnost Dopredsjednika Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, time se dom ne moze raspustiti u tijeku jedne godine od njegova prvog saziva. Predsjednik Federacije raspusta oba doma kad oni ne uspiju usvojiti proracun Federacije prije pocetka proracunske godine.


7. Ovlasti Parlamenta Federacije
Uz ostale ovlasti predvidjene ovim ustavom. Parlament Federacije je odgovoran za:
- izbor Predsjednika Federacije i dva potpredsjednika Federacije.
- trazenje od ustavnog suda da odluci treba li smijeniti Predsjednika Federacije ili jednog od potpredsjednika Federacije
- potvrda clanova Vlade Federacije vecinskim glasanjem
- donosenje zakona o obnasanju duznosti u federalnoj vlasti, koji stupaju na snagu kako je u njima predvidjeno, ali ne prije no sto su objavljeni u sluzbenom glasilu Federacije
- davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne sile od strane Federacije sto mora biti u skladu s medjunarodnim pravom
- davanje ovlasti kantonima da zakljucuju sporazume sa drzavama i medjunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupstine BiH osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupstina zakonom odluci da im nije potrebna takva saglasnost
- odobravanje vecinom glasova, sporazuma sa drzavama i medjunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupstine BiH osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupstina BiH zakonom odluci da im nije potrebna takva saglasnost
- financiranje vojnih snaga Federacije i odobravanje imenovanja casnika
- donosenje proracuna Federacije i donosenje zakona kojim se razrezuje porez ili na drugi nacin osigurava potrebno finansiranje
- vrsenje drugih duznosti koje su mu dodijeljenje
Svaki dom moze provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati svjedocenja, dokaze i dokumente

[member=17369]sari5[/member]

Može te sve pitati, nema pravila zavisno šta te zapadne.

[sari5]

Da li pita Ustavni sud FBiH  i BiH, kao i državljanstvo, jer to smo već učili čini mi se u sklopu III i IV glave?

[sljivo125]

Ako bi ti bilo lakse sto nisi Valjda je to to, nema vise pitanja za postaviti.  Tebi hvala jos jedan put

[AlmaK]

[member=2439]Amcho[/member]
Hvala puno 

[kp500]

da li prof. još uvijek dopušta da mu se dođe zamoliti za dodatni rok?