PFSA: Krivično pravo II
Posredno učiniteljstvo postoji kad jedna osoba iskoristi drugu osobu za učinjenje k djela. Osoba koja fizičkim aktom neposredno čini k djelo je samo sredstvo, instrument u rukama posrednog učinitelja. Posredni učinitelj prema tome koristi, neznanje, zabludu, nesvjesnost, duševnu nezrelost ili neki drugi nedostatak jedne osobe tako da je navede da ona učini radnju i prouzrokuje posljedicu koju ne želi. Posredni učinitelj se pojavljuje kao intelektualni i voljni učinitelj, dok je neposredni učinitelj objektivni prouzrokovač djela bez posebne voljne usmjerenosti ili pogrešno usmjerenom voljom.
Posredno učiniteljstvo ne predstavlja saučiniteljstvo pošto kod saučinitelja mora da postoji svijest i volja o zajedničkom učinjenju djela, ali nije ni saučesništvo jer saučesnici sarađuju u djelu učinitelja.
Posredno učiniteljstvo ne predstavlja saučiniteljstvo pošto kod saučinitelja mora da postoji svijest i volja o zajedničkom učinjenju djela, ali nije ni saučesništvo jer saučesnici sarađuju u djelu učinitelja.
Učiniteljstvo je osnovni oblik učešća neke osobe u ostvarenju krivičnopravne posljedice. Učiniteljstvo postoji kad samo jedna osoba čini krivično djelo, dakle to je ona osoba koja preduzima radnju i prouzrokuje posljedicu k djela.
Postoje dvije vrste učiniteljstva: u užem i širem smislu. Uč. u užem smislu postoji onda kada samo jedna osoba preduzima djelatnosti koje zakon određuje kao radnju učinjenja k djela. Sve ostale osobe koje preduzimaju druge djelatnosti, izvan radnje učinjenja, a kojima doprinose nisu učinitelji već saučesnici. Uč. u širem smislu negira saučesništvo, jer obuhvata sve osobe koje učestvuju svjesnom i voljnom djalatnošću u cilju ostvarenja djela. Krivično pravo BIH usvaja uži pojam učiniteljstva budući da razlikuje pojam učinitelja od saučesnika.
Postoje dvije vrste učiniteljstva: u užem i širem smislu. Uč. u užem smislu postoji onda kada samo jedna osoba preduzima djelatnosti koje zakon određuje kao radnju učinjenja k djela. Sve ostale osobe koje preduzimaju druge djelatnosti, izvan radnje učinjenja, a kojima doprinose nisu učinitelji već saučesnici. Uč. u širem smislu negira saučesništvo, jer obuhvata sve osobe koje učestvuju svjesnom i voljnom djalatnošću u cilju ostvarenja djela. Krivično pravo BIH usvaja uži pojam učiniteljstva budući da razlikuje pojam učinitelja od saučesnika.
-
- Posts: 85
- Joined: 10 Jan 2013, 15:13
na koji način prof. Petrović ispituje? kratkim pitanjima ili lekcijski, pa pričaj..