PFSA: Penologija
http://www.pfsa.unsa.ba/pf/images/stori ... logije.pdf
I GRUPA studenti čije prezime počinje slovima od A – F u 10:00 sati
II GRUPA studenti čije prezime počinje slovima od G – NJ u 10:45sati
IIIGRUPA studenti čije prezime počinje slovima od O – Ž u 11:00 sati
Jel uredu ova zadnja grupa ? ? ?
I GRUPA studenti čije prezime počinje slovima od A – F u 10:00 sati
II GRUPA studenti čije prezime počinje slovima od G – NJ u 10:45sati
IIIGRUPA studenti čije prezime počinje slovima od O – Ž u 11:00 sati
Jel uredu ova zadnja grupa ? ? ?
1. definicija penologije
2. kada se provodi opservacioni postupak
3. primarni izvori ikp
4. principi e. zatvorskih pravila
5. rad za opste dobro: uz pristanak osudjenog ili bez
6. opsti uslov za izricanje policijskog nadzora maloljetnicima
7. novcana kazna, nedostaci
8. vrste zatvorskih sistema
9. kazne u plemenskim zajednicama
10. zaokruziti alternativnu sankciju koja se moze isreci punoljetnim pociniteljima
11. kada se izdrzavalac kazne zatvora moze izolovati od drugih osudjenika
esejsko je bilo da se nabroje kp zavodi u BIH i oni koji nedostaju
ako se jos neko sjeca ostalih pitanja (dakle, nedostaju jos 3), napisite
2. kada se provodi opservacioni postupak
3. primarni izvori ikp
4. principi e. zatvorskih pravila
5. rad za opste dobro: uz pristanak osudjenog ili bez
6. opsti uslov za izricanje policijskog nadzora maloljetnicima
7. novcana kazna, nedostaci
8. vrste zatvorskih sistema
9. kazne u plemenskim zajednicama
10. zaokruziti alternativnu sankciju koja se moze isreci punoljetnim pociniteljima
11. kada se izdrzavalac kazne zatvora moze izolovati od drugih osudjenika
esejsko je bilo da se nabroje kp zavodi u BIH i oni koji nedostaju
ako se jos neko sjeca ostalih pitanja (dakle, nedostaju jos 3), napisite
Nadamo se da ce ovaj put biti vise razumijevanja za studente. Ovaj test je mnogo vise ciljao na to da se olaksa posao prilikom ocjenjivanja (dokaz: rezultati budu za tri dana), testira sposobnost detaljnog citanja (da li cete primjetiti da je rijec asocijacioni ili asocijativni, da li se u pitanju trazi mnozina ili jednina u vezi sa mogucim ponudjenim odgovorima, da li se pitanje odnosi na negaciju ili afirmaciju i sl.)
Pomalo je zbunjujuci i sam nacin bodovanja. Naime, ako se vec zeli testirati studentovo znanje u prvom redu, onda nema smisla da ako neko zaokruzi od tri tacna ponudjena odgovora dva, da mu se da nula bodova. S druge strane, razmljivo je da ako student/ica zaokruzi i netacan odgovor da mu se nisita ne pizna, jer to de facto znaci da ne poznaje dobro institut/gradivo. Pa,sasvim je razmljivo da ako ima 9 nabrajanja kod principa, da se moze dogoditi da neko zna 9/10. To svakako ne smije biti vrednovano sa nula poena, jer ne govorimo o medjusobnoj proporcionalnosti kolicine znanja ocjenjivanja. Dakle, prema tome, za 90 % vaseg znanja, vi dobijate nulu. To nije ni posteno niti pedagoski u krajnjoj liniji, ako cemo o odnosu mentora prema studentima/icama.
Sistem bodovanja u smislu ukupnog broja bodova je pomalo cudan. Naime, ako test nosi 80 poena i ako univerzitetska skala, zakonom i pravilnikom usvojena, kaze da je dovoljno za prolaznu ocjenu 55% znanja koje pkazete na testu, to nas nikako ne dovodi do 60 bodova od 80- prosta matematika. Ako se kojim slucajem uracunavaju i onih 20 bodova koje je odredjeni broj studenata dobio jer je prevodio tekst na bhs (iako je recno na pocetku da nije obavezno!, sto je kontradiktorno bolonjskom sistemu kontinuiranog rada), onda je to odmah trebalo uracunati u test, kada bi sasvim opravdano bilo traziti da 60 bodova bude prolazna ocjena (i opet govorimo o visocijem kriteriju od zakonskog), jer na testu mozete dobiti ukupno 100 bodova (pri cemu ste 20 ili n/20 dobili kroz prevod teksta i USMENU ODBRANU tog istog rada!)
Prilog: Ĉlan 63.
(Vrednovanje znanja studenata)
Konaĉan uspjeh studenta nakon svih predviĊenih oblika provjere znanja, vrednuje se
i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
(ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU)
Pomalo je zbunjujuci i sam nacin bodovanja. Naime, ako se vec zeli testirati studentovo znanje u prvom redu, onda nema smisla da ako neko zaokruzi od tri tacna ponudjena odgovora dva, da mu se da nula bodova. S druge strane, razmljivo je da ako student/ica zaokruzi i netacan odgovor da mu se nisita ne pizna, jer to de facto znaci da ne poznaje dobro institut/gradivo. Pa,sasvim je razmljivo da ako ima 9 nabrajanja kod principa, da se moze dogoditi da neko zna 9/10. To svakako ne smije biti vrednovano sa nula poena, jer ne govorimo o medjusobnoj proporcionalnosti kolicine znanja ocjenjivanja. Dakle, prema tome, za 90 % vaseg znanja, vi dobijate nulu. To nije ni posteno niti pedagoski u krajnjoj liniji, ako cemo o odnosu mentora prema studentima/icama.
Sistem bodovanja u smislu ukupnog broja bodova je pomalo cudan. Naime, ako test nosi 80 poena i ako univerzitetska skala, zakonom i pravilnikom usvojena, kaze da je dovoljno za prolaznu ocjenu 55% znanja koje pkazete na testu, to nas nikako ne dovodi do 60 bodova od 80- prosta matematika. Ako se kojim slucajem uracunavaju i onih 20 bodova koje je odredjeni broj studenata dobio jer je prevodio tekst na bhs (iako je recno na pocetku da nije obavezno!, sto je kontradiktorno bolonjskom sistemu kontinuiranog rada), onda je to odmah trebalo uracunati u test, kada bi sasvim opravdano bilo traziti da 60 bodova bude prolazna ocjena (i opet govorimo o visocijem kriteriju od zakonskog), jer na testu mozete dobiti ukupno 100 bodova (pri cemu ste 20 ili n/20 dobili kroz prevod teksta i USMENU ODBRANU tog istog rada!)
Prilog: Ĉlan 63.
(Vrednovanje znanja studenata)
Konaĉan uspjeh studenta nakon svih predviĊenih oblika provjere znanja, vrednuje se
i ocjenjuje sistemom uporedivim sa (E)CTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 bodova;
(ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU)
i dalje, skala:
c) 8 (C) - prosjeĉan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa znaĉajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
c) 8 (C) - prosjeĉan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 bodova;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa znaĉajnijim nedostacima, nosi 65-74 bodova;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 bodova;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.