PFSA: Ustavno pravo I
moj ti je savjet da odes ujutro i da se ne ravnas po tim satnicama...ja sam u subotu dosla u 17:00 kad je trebalo bit moje slovo,ali se profesor naljutio i rekao da nas narod nema osjecaja (kao subota je i kisa pada) i da sam trebala doci ranije, nije me htio ispitat i rekao mi je da dodem drugi dan
Imam par pitanja vezano za 3.glavu pa ako bi neko bio ljubazan da mi odgovori,bila bih zaista zahvalna...hitno mi je 
...1.je li se ne uce lekcije prvi i treci narastaj nego samo drugi? 2.Je li se od licnih prava uci samo JAMSTVO OSOBNOG ZIVOTA,UGLEDA I CASTI; NEPOVREDIVOST DOMA; SLOBODA MISLJENJA I PRAVO NA IZRAZAVANJE, od politickih i gospodarskih prava isto samo par a od socijalnih i kulturnih-nista? 3.oni dodaci DRAVLJANSTVO BiH i FBiH i GENOCID uci se samo onaj jedan list iz kopirnice pored fax-a? 4.Gdje se nalaze lekcije PRAVO COVJEKA i DRZAVLJANSTVO PO DAYTON-u(cula sam da su bila ta pitanja za 3.glavu) 5.u kojoj glavi su USTAVNI SUD BiH i FBiH; OMBUDSMENI FBiH...izvinjavam se na opsirnosti...i zahvaljujem unaprijed na odgovoru :n055: 
...1.je li se ne uce lekcije prvi i treci narastaj nego samo drugi? 2.Je li se od licnih prava uci samo JAMSTVO OSOBNOG ZIVOTA,UGLEDA I CASTI; NEPOVREDIVOST DOMA; SLOBODA MISLJENJA I PRAVO NA IZRAZAVANJE, od politickih i gospodarskih prava isto samo par a od socijalnih i kulturnih-nista? 3.oni dodaci DRAVLJANSTVO BiH i FBiH i GENOCID uci se samo onaj jedan list iz kopirnice pored fax-a? 4.Gdje se nalaze lekcije PRAVO COVJEKA i DRZAVLJANSTVO PO DAYTON-u(cula sam da su bila ta pitanja za 3.glavu) 5.u kojoj glavi su USTAVNI SUD BiH i FBiH; OMBUDSMENI FBiH...izvinjavam se na opsirnosti...i zahvaljujem unaprijed na odgovoru :n055: 
? ako moze neko da mi napise ko zna,jer ne mogu da nadjem nigdje na forumu opcenito za tu sedmu glavu...hvala puno -
MarcusTulliusCicero
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
ODNOS USTAVNOG PRAVA I DRUGIH GRANA PRAVNOG SISTEMA
Ustavno pravo je grana prava koja se višestruko razlikuje od svih drugih grana određenog pravnog sistema. Norme ustavnog prava, posebno one iz prve grupe, određuju okvir cjeline pravnog sistema određene države i osnovicu njegovog sadržaja.
Većina normi ustavnog prava prema svom sadržaju nisu samo norme ustavnog prava već i norme još jedne ili čak više grana prava u pravnom sistemu određene države. Pritom se razlikuje njihov položaj unutar ustavnog prava od mjesta i položaja unutar neke duge ili drugih grana prava.
Dok je u ustavnom pravu takva norma i početna i završna jer se u pravilu u njemu pobliže ne razrađuje, ona je unutar neke druge grane prava osnovna i početna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz posebnih normi što je uslov njene primjene.
ODNOS USTAVNOG I KRIVIČNOG PRAVA
Dvije od temeljnih načelnih ustavnih normi iz grupe sloboda i prava čovjeka i građanina kojima se pravno štiti nepovredivost čovjekove slobode jesu ''da nema krivičnog djela niti kazne bez zakona'' (nullum crimen sine lege et nulla poena sine lege).
Te se dvije temeljne pravne norme u ustavu ne razrađuju, ali one su okvir i sadržajni temelj za zakonsku razradu u krivičnom zakonu kroz niz njegovih normi.
Riječ je o dvije norme koje su istovremeno norme ustavnog prava, ali i norme krivičnog prava, no njihov je položaj bitno različit u te dvije pravne grane.
ODNOS USTAVNOG I UPRAVNOG PRAVA
Kada je riječ o odnosu ustavnog i upravnog prava može se navesti niz primjera, ali ćemo se ograničiti na jedan primjer iz prve i jedan primjer iz druge grupe normi ustavnog prava.
Prvi primjer: ''Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti temeljni na zakonu. Garantuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti''. Te dvije temeljne pravne norme u ustavu se ne razrađuju, ali one su temelj za zakonsku razradu u sklopu upravnog prava kroz veliki broj normi posebno kada je riječ o drugoj od njih koja ustavno uvodi instituciju upravnog spora što je naziv za sudski nadzor zakonitosti upravnih akata.
Drugi primjer: ''Službenici u državnoj upravi imenuju se na temelju konkursa ako zakonom nije drugačije određeno''. Ta se ustavna norma može razraditi u sklopu upravnog prava nizom zakonskih normi, što je urađeno u Zakonu o sistemu državne uprave.
Osim primjera odnosa normi ustavnog prava i normi krivičnog odnosno upravnog prava, može se navesti na desetine i stotine primjera istovrsnog odnosa odgovarajućih normi ustavnog prava i radnog prava, porodičnog prava, trgovačkog prava, građanskog prava itd.
Ustavno pravo je dosta obimna pravna grana jer se njegovim normama određuje ne samo pravni okvir čitavog pravnog sistema određene države već i sadržajni temelji svih drugih grana prava.
Ustavno pravo je okvirna i temeljna grana prava pravnog sistema svake savremene demokratske države.
Norme ustavnog prava uređuju položaj, prava i dužnosti najviših tijela državne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudske), tijela koja donose i primjenjuju u obliku zakona i podzakonskih akata sve ostale pravne norme. Zbog toga se može navesti da norme ustavnog prava sadržajno određuju temelje cjelovitog pravnog poretka određene države.
Obimnost položaja ustavnog prava ne izvire samo iz sadržajnih obilježja njegovih normi već proizilazi i iz činjenice da se pretežit broj normi ustavnog prava nalazi u ustavu koji je u gotovo svim savremenim demokratskim državama kruti, odnosno prema pravnoj snazi iznad zakona u kojima se nalaze norme drugih grana prava. Tako je pretežit broj normi ustavnog prava i prema pravnoj snazi iznad normi drugih grana prava.
Međutim, postoji određen manji broj normi ustavnog prava koje su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge grane pravnog sistema. To su neke norme iz druge grupe, npr. one kojima se uređuje način izbora, ovlasti i međusobni odnosi domova predstavničkog tijela kao i odnosi predstavničkog tijela i državnog poglavara te vlade, dotično zakonodavne i izvršne vlasti.
Ustavno pravo je grana prava koja se višestruko razlikuje od svih drugih grana određenog pravnog sistema. Norme ustavnog prava, posebno one iz prve grupe, određuju okvir cjeline pravnog sistema određene države i osnovicu njegovog sadržaja.
Većina normi ustavnog prava prema svom sadržaju nisu samo norme ustavnog prava već i norme još jedne ili čak više grana prava u pravnom sistemu određene države. Pritom se razlikuje njihov položaj unutar ustavnog prava od mjesta i položaja unutar neke duge ili drugih grana prava.
Dok je u ustavnom pravu takva norma i početna i završna jer se u pravilu u njemu pobliže ne razrađuje, ona je unutar neke druge grane prava osnovna i početna norma iz koje se razradom izvodi i oblikuje niz posebnih normi što je uslov njene primjene.
ODNOS USTAVNOG I KRIVIČNOG PRAVA
Dvije od temeljnih načelnih ustavnih normi iz grupe sloboda i prava čovjeka i građanina kojima se pravno štiti nepovredivost čovjekove slobode jesu ''da nema krivičnog djela niti kazne bez zakona'' (nullum crimen sine lege et nulla poena sine lege).
Te se dvije temeljne pravne norme u ustavu ne razrađuju, ali one su okvir i sadržajni temelj za zakonsku razradu u krivičnom zakonu kroz niz njegovih normi.
Riječ je o dvije norme koje su istovremeno norme ustavnog prava, ali i norme krivičnog prava, no njihov je položaj bitno različit u te dvije pravne grane.
ODNOS USTAVNOG I UPRAVNOG PRAVA
Kada je riječ o odnosu ustavnog i upravnog prava može se navesti niz primjera, ali ćemo se ograničiti na jedan primjer iz prve i jedan primjer iz druge grupe normi ustavnog prava.
Prvi primjer: ''Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti temeljni na zakonu. Garantuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti''. Te dvije temeljne pravne norme u ustavu se ne razrađuju, ali one su temelj za zakonsku razradu u sklopu upravnog prava kroz veliki broj normi posebno kada je riječ o drugoj od njih koja ustavno uvodi instituciju upravnog spora što je naziv za sudski nadzor zakonitosti upravnih akata.
Drugi primjer: ''Službenici u državnoj upravi imenuju se na temelju konkursa ako zakonom nije drugačije određeno''. Ta se ustavna norma može razraditi u sklopu upravnog prava nizom zakonskih normi, što je urađeno u Zakonu o sistemu državne uprave.
Osim primjera odnosa normi ustavnog prava i normi krivičnog odnosno upravnog prava, može se navesti na desetine i stotine primjera istovrsnog odnosa odgovarajućih normi ustavnog prava i radnog prava, porodičnog prava, trgovačkog prava, građanskog prava itd.
Ustavno pravo je dosta obimna pravna grana jer se njegovim normama određuje ne samo pravni okvir čitavog pravnog sistema određene države već i sadržajni temelji svih drugih grana prava.
Ustavno pravo je okvirna i temeljna grana prava pravnog sistema svake savremene demokratske države.
Norme ustavnog prava uređuju položaj, prava i dužnosti najviših tijela državne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudske), tijela koja donose i primjenjuju u obliku zakona i podzakonskih akata sve ostale pravne norme. Zbog toga se može navesti da norme ustavnog prava sadržajno određuju temelje cjelovitog pravnog poretka određene države.
Obimnost položaja ustavnog prava ne izvire samo iz sadržajnih obilježja njegovih normi već proizilazi i iz činjenice da se pretežit broj normi ustavnog prava nalazi u ustavu koji je u gotovo svim savremenim demokratskim državama kruti, odnosno prema pravnoj snazi iznad zakona u kojima se nalaze norme drugih grana prava. Tako je pretežit broj normi ustavnog prava i prema pravnoj snazi iznad normi drugih grana prava.
Međutim, postoji određen manji broj normi ustavnog prava koje su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge grane pravnog sistema. To su neke norme iz druge grupe, npr. one kojima se uređuje način izbora, ovlasti i međusobni odnosi domova predstavničkog tijela kao i odnosi predstavničkog tijela i državnog poglavara te vlade, dotično zakonodavne i izvršne vlasti.
[quote="Cristal"]
Imam par pitanja vezano za 3.glavu pa ako bi neko bio ljubazan da mi odgovori,bila bih zaista zahvalna...hitno mi je...1.je li se ne uce lekcije prvi i treci narastaj nego samo drugi? 2.Je li se od licnih prava uci samo JAMSTVO OSOBNOG ZIVOTA,UGLEDA I CASTI; NEPOVREDIVOST DOMA; SLOBODA MISLJENJA I PRAVO NA IZRAZAVANJE, od politickih i gospodarskih prava isto samo par a od socijalnih i kulturnih-nista? 3.oni dodaci DRAVLJANSTVO BiH i FBiH i GENOCID uci se samo onaj jedan list iz kopirnice pored fax-a? 4.Gdje se nalaze lekcije PRAVO COVJEKA i DRZAVLJANSTVO PO DAYTON-u(cula sam da su bila ta pitanja za 3.glavu) 5.u kojoj glavi su USTAVNI SUD BiH i FBiH; OMBUDSMENI FBiH...izvinjavam se na opsirnosti...i zahvaljujem unaprijed na odgovoru :n055:
[/quote]
Jamstvo osobnog ugleda i ne pita, koliko ja znam. Nepovredivost doma takodjer rijetko pita, a sloboda misljenja mu je jedno od glavnih pitanja, to spremi kao hafiz.
Drzavljanstvo BiH imas u Daytonskom sporazumu, u Anexu 4.
Ustavni sud BiH takodjer imas u Daytonskom sporazumu, nekoliko stranica iza Drzavljanstva BiH po Daytonu.
Ustavni sud FBiH, Ombudsmeni FBiH, Vrhovni sud FBiH se nalazi u Ustavu FBiH, ali to mozes naci i na internet sajtu Parlamenta Federacije.
To bi bilo to.
Imam par pitanja vezano za 3.glavu pa ako bi neko bio ljubazan da mi odgovori,bila bih zaista zahvalna...hitno mi je
...1.je li se ne uce lekcije prvi i treci narastaj nego samo drugi? 2.Je li se od licnih prava uci samo JAMSTVO OSOBNOG ZIVOTA,UGLEDA I CASTI; NEPOVREDIVOST DOMA; SLOBODA MISLJENJA I PRAVO NA IZRAZAVANJE, od politickih i gospodarskih prava isto samo par a od socijalnih i kulturnih-nista? 3.oni dodaci DRAVLJANSTVO BiH i FBiH i GENOCID uci se samo onaj jedan list iz kopirnice pored fax-a? 4.Gdje se nalaze lekcije PRAVO COVJEKA i DRZAVLJANSTVO PO DAYTON-u(cula sam da su bila ta pitanja za 3.glavu) 5.u kojoj glavi su USTAVNI SUD BiH i FBiH; OMBUDSMENI FBiH...izvinjavam se na opsirnosti...i zahvaljujem unaprijed na odgovoru :n055: [/quote]
Jamstvo osobnog ugleda i ne pita, koliko ja znam. Nepovredivost doma takodjer rijetko pita, a sloboda misljenja mu je jedno od glavnih pitanja, to spremi kao hafiz.
Drzavljanstvo BiH imas u Daytonskom sporazumu, u Anexu 4.
Ustavni sud BiH takodjer imas u Daytonskom sporazumu, nekoliko stranica iza Drzavljanstva BiH po Daytonu.
Ustavni sud FBiH, Ombudsmeni FBiH, Vrhovni sud FBiH se nalazi u Ustavu FBiH, ali to mozes naci i na internet sajtu Parlamenta Federacije.
To bi bilo to.