PFSA: Sociologija sa sociologijom prava (Novi naziv: Sociologija)
-
TinkerBeLL
- Posts: 340
- Joined: 11 Mar 2009, 07:57
[quote="Geddon"]
Lock - prelazak u gradjansko društvo
john locke - raspodjela vlasti u drzavi
levi - sociologija prava
rusova teorija drustvenog ugovora
Moriss Haurin
moze li neko postavit odgovore na ova pitanja?
U mojoj skripti ih nema.Hvala!
[/quote]
John Lock-prelazak u gradjansko drustvo i raspodjela vlasti u drzavi-takodjer neke biljeske sa predavanja (doduse ne moje), ali eto da pomognem
Prvo pravo covjeka je pravo na zivot, vlastitu egzistenciju ili samoodrzavanje. Priroda je i nas dom i nasa radionica (laboratorij) u kojoj zivimo i radimo po svojoj i Bozijoj volji, uzimajuci od prirode predmete i prilagodjavajuci ih svojim potrebama, unoseci dio svojih primarnih karakteristika, unoseci dio svoje VLASTITOSTI jer je to vlasnistvo, odnosno svojina i tako se od prirode dolazi do vlasnistva. To je covjek u prirodnom stanju, uzima onoliko koliko moze, a moze onoliko koliko je sposoban. Robnonovcana privreda dovodi do prelaska iz prirodnog u gradjansko stanje.
Ljudi stupaju u drustveni ugovor i dolazi do stvaranja legislative kao prvog oblika vlasti (suverena vlast), iz legislative se postupno, tokom povijesnog procesa kao zasebna vlast izdvaja egzekutiva-VLADA. Njihovim izdvajanjem dolazi do ravnoteze i balansiranja vlasti. Iz egzekutive kao izvrsne vlasti izdvaja se prerogativa-upravna vlast. Sve tri vlasti su u balansu, odnosno stanju ravnoteze.
P.S. Da ti ovo ne bude "kratak" odgovor na ispitu, napises ovo i jos dodas sve ostalo sto znas o John Locku i eto ga, dobri bodovi su tvoji
Zadovoljio i kvalitet i kvantitet.
A sto se tice ovih biljeski nemamo ih prekucane tako da bi to sada bio mukotrpan proces, a evo ni u njima opet nemaju odgovori na sva ta pitanja. Nadam se da sam malo pomogla, makar ovako.
Lock - prelazak u gradjansko društvo
john locke - raspodjela vlasti u drzavi
levi - sociologija prava
rusova teorija drustvenog ugovora
Moriss Haurin
moze li neko postavit odgovore na ova pitanja?
U mojoj skripti ih nema.Hvala!
[/quote]
John Lock-prelazak u gradjansko drustvo i raspodjela vlasti u drzavi-takodjer neke biljeske sa predavanja (doduse ne moje), ali eto da pomognem
Prvo pravo covjeka je pravo na zivot, vlastitu egzistenciju ili samoodrzavanje. Priroda je i nas dom i nasa radionica (laboratorij) u kojoj zivimo i radimo po svojoj i Bozijoj volji, uzimajuci od prirode predmete i prilagodjavajuci ih svojim potrebama, unoseci dio svojih primarnih karakteristika, unoseci dio svoje VLASTITOSTI jer je to vlasnistvo, odnosno svojina i tako se od prirode dolazi do vlasnistva. To je covjek u prirodnom stanju, uzima onoliko koliko moze, a moze onoliko koliko je sposoban. Robnonovcana privreda dovodi do prelaska iz prirodnog u gradjansko stanje.
Ljudi stupaju u drustveni ugovor i dolazi do stvaranja legislative kao prvog oblika vlasti (suverena vlast), iz legislative se postupno, tokom povijesnog procesa kao zasebna vlast izdvaja egzekutiva-VLADA. Njihovim izdvajanjem dolazi do ravnoteze i balansiranja vlasti. Iz egzekutive kao izvrsne vlasti izdvaja se prerogativa-upravna vlast. Sve tri vlasti su u balansu, odnosno stanju ravnoteze.
P.S. Da ti ovo ne bude "kratak" odgovor na ispitu, napises ovo i jos dodas sve ostalo sto znas o John Locku i eto ga, dobri bodovi su tvoji
Zadovoljio i kvalitet i kvantitet. A sto se tice ovih biljeski nemamo ih prekucane tako da bi to sada bio mukotrpan proces, a evo ni u njima opet nemaju odgovori na sva ta pitanja. Nadam se da sam malo pomogla, makar ovako.
-
MarcusTulliusCicero
- Posts: 3963
- Joined: 20 Feb 2009, 00:49
- Contact:
Predavanja se mogu kupiti u HSK kopirnici. 
[quote="alenko_sa"]
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama
, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!!
[/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama
, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!![/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
[quote="Eternal"]
[quote="alenko_sa"]
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!!
[/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
[/quote]
dobar, dobar
[quote="alenko_sa"]
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama
, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!![/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
[/quote]
dobar, dobar
[quote="Eternal"]
[quote="alenko_sa"]
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!!
[/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
[/quote]
Upravu si, ali pogledaj da gotovo na svakom roku daje njega, strahujem da ce bas njega dati sutra na ispitu
[quote="alenko_sa"]
Ovog Morissa Haurina nema u skriptama
, moze li me ko uputiti gdje da ga pronadjem!!!![/quote]
To mora da je neka greška jer taj čovjek ne postoji.Da je ostavio ikakav trag na ovoj planeti barem bi nešto o njemu moralo biti na internetu.Ali ga tu nema.
[/quote]
Upravu si, ali pogledaj da gotovo na svakom roku daje njega, strahujem da ce bas njega dati sutra na ispitu
U novembru smo ga radili na predavanjima kod profesora, pa evo sta sam zapisala, nadam se da moze pomoci:
- djela: "Tradicionalna drustvena nauka", "Institucija i statutarno pravo", "Nacela javnog prava", "Nacionalni suverenitet", "Teorija institucije i fondacije", "Administrativno pravo", "Ustavno pravo"
- zalaze se za idealisticko pravo; treba se vratiti objektivnom idealizmu
- s tog stajalista ideje se ne mogu konstruirati, rasute se
- duhovni element duhovnog zivota dogadja se kao kreativno trajanje
- kreativno trajanje stvara institucije kao objektivne ideje i dovodi do mnogostrukosti manifestacija ideja pravde i poretka koje sacinjavaju elemente cjelokupnog prava
- u instituciji se preobraza cinjenicna u pravnu stvarnost, realnost prava se diferencira na vise nivoa
- u njoj se dogadja sukob poretka
- institucije zajednistva i odnosa s drugima
- kristalizirani odnos unutar grupe u kojem se individua pretvara u grupu - institucija
- u instituciji i u odnosu medju njima rjesava se problem izvora prava (materijalnih i sekundarnih)
- oblik drustvene samokontrole
- institucija je drustvena stvarnost prava
- sociologija prava se usredsredjuje na analizu ravnoteze institucija i usmjerava se na sustinske probleme odnosa, spontanosti i dinamicnosti prava s jedne strane i zajednickog rigidnog prava drzave
- institucija je pravna ideja o zadatku ili o poduzecu koja se samoostvaruje i ustrajava u drustvenoj strukturi
- predstavlja cisto spontani, dinamicni i konkretni element cjelokupnog prava; ona je najmanje kristaliziran proizvod prava suprotstavljen intelektualnom shematizmu, svakoj konceptualnosti, kao sto je ideja zadatka suprotstavljena cilju; ona nije ni volja ni organizacija, prinuda ni pravilo, ona je vise i iznad toga
- institucija je osnova visih povrsinskih slojeva drustvenog zivota prava koji se nalaze iznad institucije koja ih hrani i koji nemaju istu gustinu
Eto, to je sto imam
- djela: "Tradicionalna drustvena nauka", "Institucija i statutarno pravo", "Nacela javnog prava", "Nacionalni suverenitet", "Teorija institucije i fondacije", "Administrativno pravo", "Ustavno pravo"
- zalaze se za idealisticko pravo; treba se vratiti objektivnom idealizmu
- s tog stajalista ideje se ne mogu konstruirati, rasute se
- duhovni element duhovnog zivota dogadja se kao kreativno trajanje
- kreativno trajanje stvara institucije kao objektivne ideje i dovodi do mnogostrukosti manifestacija ideja pravde i poretka koje sacinjavaju elemente cjelokupnog prava
- u instituciji se preobraza cinjenicna u pravnu stvarnost, realnost prava se diferencira na vise nivoa
- u njoj se dogadja sukob poretka
- institucije zajednistva i odnosa s drugima
- kristalizirani odnos unutar grupe u kojem se individua pretvara u grupu - institucija
- u instituciji i u odnosu medju njima rjesava se problem izvora prava (materijalnih i sekundarnih)
- oblik drustvene samokontrole
- institucija je drustvena stvarnost prava
- sociologija prava se usredsredjuje na analizu ravnoteze institucija i usmjerava se na sustinske probleme odnosa, spontanosti i dinamicnosti prava s jedne strane i zajednickog rigidnog prava drzave
- institucija je pravna ideja o zadatku ili o poduzecu koja se samoostvaruje i ustrajava u drustvenoj strukturi
- predstavlja cisto spontani, dinamicni i konkretni element cjelokupnog prava; ona je najmanje kristaliziran proizvod prava suprotstavljen intelektualnom shematizmu, svakoj konceptualnosti, kao sto je ideja zadatka suprotstavljena cilju; ona nije ni volja ni organizacija, prinuda ni pravilo, ona je vise i iznad toga
- institucija je osnova visih povrsinskih slojeva drustvenog zivota prava koji se nalaze iznad institucije koja ih hrani i koji nemaju istu gustinu
Eto, to je sto imam