Ad solemitatem i probationem sam ja iz knjige naucila, Fikcija ti je na 96.str
I jos nesto koje su norme karakteristicne za gradjasnko pravo??
PFSA: Uvod u građansko pravo
[quote="blanco"]
moze li mi netko pomoci oko odgovora na ova pitanja , pls:)
univerzalna pasivna obligacija ? , ad solemnitatem? , ad probationem , posto u knjizi nisu tako dobro objasnjena , koje su posljedice , moze li konvalidirati, i sta zasniva?
zatim , vrste pravnih poslova koji djeluju u suradnji s orgnima vlasti? , koji je pravni sistem prihvatilo nase pravo ? , zasto nase pravo nije kodifikovano?, da li zahtjev spada u obavezne elemente Gradjanskog prava?, koga pogadja fikcija ispunjenja uvjeta? , koje se nacelo krsi kada punomoc nije notarski obradjena i kakve su posljedice? , 2 primjera za univerzalnu i 2 za singularnu sukcesiju? , eto.. , ako je neko voljan da pomogne , bio bih mu punoo zahvalan:)
btw. da li teba uciti cinidbu ili ne? i ova pitanja sto se ticu posjeda i zajednickog vlasnistva , to ne ucimo , jer je to dio stvarnog prava i stvarni teret takodjer , jel tocno?:)
[/quote]
Fikcija ispunjena uvjeta se nalazi na 96.strani u knjizi. Nas pravni sistem je prihvatilo pandektni sistem (lekcija "Sustav gradjanskog prava"-na pocetku knjige).
Ad Solemnitatet i Ad probationem imas na 108.strani, mislim da je dovoljno to sto pise.
Sto se tice zahtjeva mislim da ne spada u obavezne elemente, ali nisam sasvim siguran.
Najtipicniji primjer univerzalne sukcesije imamo kod nasljedjivanja za slucaj smrti. U casu smrti ostavioca sva njegova imovinska prava(i obaveze) prelaze na nasljednika. Tu ne treba za svako pravo poseban akt sticanja, niti za svaku obavezu poseban akt preduzimanja.
Univerzalna pasivna obligacija i mene zanima, kao i zasto nase pravo nije kodifikovano.
Valjda ce se naci neka dobra dusha da nam to objasni,
Nadam se da je bilo od pomoci, pozdrav.
moze li mi netko pomoci oko odgovora na ova pitanja , pls:)
univerzalna pasivna obligacija ? , ad solemnitatem? , ad probationem , posto u knjizi nisu tako dobro objasnjena , koje su posljedice , moze li konvalidirati, i sta zasniva?
zatim , vrste pravnih poslova koji djeluju u suradnji s orgnima vlasti? , koji je pravni sistem prihvatilo nase pravo ? , zasto nase pravo nije kodifikovano?, da li zahtjev spada u obavezne elemente Gradjanskog prava?, koga pogadja fikcija ispunjenja uvjeta? , koje se nacelo krsi kada punomoc nije notarski obradjena i kakve su posljedice? , 2 primjera za univerzalnu i 2 za singularnu sukcesiju? , eto.. , ako je neko voljan da pomogne , bio bih mu punoo zahvalan:)
btw. da li teba uciti cinidbu ili ne? i ova pitanja sto se ticu posjeda i zajednickog vlasnistva , to ne ucimo , jer je to dio stvarnog prava i stvarni teret takodjer , jel tocno?:)
[/quote]
Fikcija ispunjena uvjeta se nalazi na 96.strani u knjizi. Nas pravni sistem je prihvatilo pandektni sistem (lekcija "Sustav gradjanskog prava"-na pocetku knjige).
Ad Solemnitatet i Ad probationem imas na 108.strani, mislim da je dovoljno to sto pise.
Sto se tice zahtjeva mislim da ne spada u obavezne elemente, ali nisam sasvim siguran.
Najtipicniji primjer univerzalne sukcesije imamo kod nasljedjivanja za slucaj smrti. U casu smrti ostavioca sva njegova imovinska prava(i obaveze) prelaze na nasljednika. Tu ne treba za svako pravo poseban akt sticanja, niti za svaku obavezu poseban akt preduzimanja.
Univerzalna pasivna obligacija i mene zanima, kao i zasto nase pravo nije kodifikovano.
Valjda ce se naci neka dobra dusha da nam to objasni,
Nadam se da je bilo od pomoci, pozdrav.
Last edited by Wilson on 04 Jul 2011, 13:40, edited 1 time in total.
[quote="Sanja"]
Moze li meni neko odgovoriti sta je gradjansko pravni delikt ?
[/quote]
Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. U građanskom pravu radi se o građanskim deliktima, za razliku od krivičnih. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu.
eto
Moze li meni neko odgovoriti sta je gradjansko pravni delikt ?
[/quote]
Delikti su nedozvoljene ili protupravne ljudske radnje. U građanskom pravu radi se o građanskim deliktima, za razliku od krivičnih. Delikt je protupravna radnja uz koju norme građanskog prava i mimo volje počinioca vežu nastanak odnosa odgovornosti za štetu.
eto